Održiva Ekonomija: O Stvaranju Svijeta I Svijeta Novca

I Reče Bog Prvog Dana Neka Bude Novac, I Novac Bi.

Monetarne vlasti su ovo odmah prihvatile, ali osim pojave novca, dobili smo i uništavanje ekonomije i gospodarstva.

Očito je da nismo ništa razumjeli niti nakon stoljeća monetarnog razaranja.

Nismo dakle naučili i shvatili da količina novca u opticaju nema veze s gospodarskim rastom zemlje.

Još uvijek želimo vjerovati da je novac čarobni napitak ekonomskog porasta?


Još prije 2500 godina, Aristotel je shvatio da ova posebna vrsta proizvoda nije dio bogatstva zemlje jer samo predstavlja posrednika za razmjenu.

Tako se ovaj filozof nimalo nije zabrinjavao prednostima koje bi mogle donijeti promjene monetarne baze.


Stabilizacijske politike i politike ekonomskih poticaja oficijalno javno (da li i privatno?) pretpostavljaju da u ekonomiji postoji problem količine novca u opticaju.

Ovaj problem u suštini uopće ne postoji.

Koja god da je postojeća monetarna masa, ona je uvijek dovoljno dobra za pokretanje gospodarstva.



Link na zanimljivu i veoma poučnu priču o osnovama i povijesnim činjenicama o funkcioniranju globalnog monetarnog sistema, ekonomije i financija, malo opširniju, ali dovoljno jasnu i razumljivu:

Ekonomija Prvog Dana: I Reče Bog Neka Bude Novac, I Bi Novac

.

Da je bilo novca i znanja,
CGom bi proshle brze pruge i auto putevi, novi aerodrumi i desetak novih aviona, koji bi prevozili milione putnika kroz CGu, prema Grchkoj ili Albaniji,
kao preko Danske za Shvedsku i Norveshku,
BNP bi bio oko 60 000 po chuturi Crnogorca, bilo bi deset kompanija koje prodaju gorivo, vjetrogeneratori i minihidrocentrale na svim riJechnim tokovima, sve ravnice prekrivene staklarnicima i plastenicima, orhideje bi lecele za Amsterdam i Kopenhagen sa svih aerodruma, njegushka prshuta bi bila Jevropejski brend, VRANAC bi bio obavezan u svim restoranima svijeta, terase sa MASLINOM duz cijelog primorja i zaledja, kao u Italiji, stada ovaca pasla po pustim katunima sa elektrichnim pastirom i automatskom muzom i strizom, ili bi ROBOTI chuvali ovce, i osjemenjavali kad im dodje vakat, po chetvoro jagnjadi po ovci, kao u Sloveniji,
svala slamka sijena bi bila pretvorena u mlijeko ili meso, ili bi ishla u KOMPOST sa kishnim glistama, za HUMUS koji se koristi u proizvodnji cvijeca i povrca.

I josh hiljade drugih pogodnosti ili "neugodnosti",
sve zavisi od TEORIJE ZAVJERE,
jer kojem q.rcu, kriva dlaka smeta,
tamo nema ni q.rca ni moodi.

Ne zavisi EKONOMIJA I PROIZVODNJA I USLUGE od KOLICHINE NOVCA,
nego od brzine kojom mijenjaju VLASNIKA,
kako moje pare stignu na KONTO,
tako ih RAZGRABE, kako njima stignu moje pare na njihovo KONTO, tako ih njima RAZGRABE, svaki put, kad se OBRNU, pare stvore neku vrijednost,
ali mi IMAMO BIROKRATIJU,
koja kochi RAZVOJ, dok se oni nakane da nam neshto ovjere,
Mechka se sto puta POSERE,
zato smo i chmar u Jevropi, uvijek na zachelje,
dodjesh u BANKU,
a oni kazu DODJI SHJUTRA,
KREMENKO KAMENKO I KAMENO DOBA, ce mene pratit do GROBA,
za vas mladje , ima NADE,
kad shvatite shto vam rade,
tri vam guraju, a dva vade.