PDA

View Full Version : Razvitak crnogorskog plemenskog društva, napisao dr Gligor Stanojević



G R A D
18-02-05, 21:13
dr Gligor Stanojević: Razvitak crnogorskog plemenskog društva



Pratiti razvitak crnogorskog plemenskog društva od XVI do XIX vijeka "znači proći kroz suštinu istorije Crne Gore".
Potpadanjem pod tursku vrhovnu vlast nije prekinut kontinuitet društvenog razvitka Crne Gore. Prilikom osvajanja Crne Gore Turci su je u upravnom pogledu preuzeli onakvu kakva je bila. Prvi popisi u Crnoj Gori jasno pokazuju da je riječ o upravno-teritorijalnoj podjeli na nahije, knežine i sela. Proces formiranja plemena razvijao se u datim okvirima knežine kao upravno-teritorijalne jedinice s prevagom plemenskih elemenata čiji su nosioci upravo bila crnogorska bratstva. Od onoga vremena kada bratstva jačaju u smislu rodbinskom, vojnom i vjersko-običajnom započinje proces formiranja plemena. Kada se takva organizacija dovrši, u čitavoj kneževini nastaje pleme. Proces formiranja plemena u Crnoj Gori nije se odvijao ravnomjerno u svim knežinama.

Stočarsko privređivanje i zemljoradnja čine privrednu osnovu crnogorskih plemena. Stočar mora koristiti ljetnju i zimsku ispašu da bi se održao. Iako u katunskoj nahiji nijedna knežina - pleme nije činilo privrednu cjelinu jer nije posjedovalo zimske ispaše, održala su se i razvila blagodareći ispaši na pasištima današnjeg crnogorskog primorja (pod mletačkom vlašću) i mnogo manje u ravnici oko skadarskog jezera.

Crnogorsko plemensko društvo je autentična tvorevina sa svojim uređenjem i svojom patrijarhalnom kulturom. Poniklo na ruševinama feudalnog društva ono se razvija pod snažnim uticajem kulturnog i istorijskog nasljeđa srednjevjekovne države.
Počevši od porodice ili doma kao najmanje rodbinske zajednice koja je inokosna a rjeđe zadružna porodica, Crnogorci su izgradili čitav niz termina za sve nijanse plemenskih odnosa. Patrijarhalnost crnogorske porodice sačuvana je do najnovijih dana. U toj porodici položaj žene nije bio lak, ali ni ropski kako se obično misli. Žena je životni saputnik, saborac i vjerna ljuba. Žena je po običajnom pravu bila izuzeta od krvne osvete i uopšte pošteđena u svim sukobima.
Nevjera žene je brutalno kažnjavana čak i kamenovanjem.

Više porodica čine bratstvo. Ono je po pravilu krvna zajednica koja obuhvata više porodica što potiču od jednog stvarnog ili fiktivnog pretka i u crnogorskom plemenskom društvu čini međustepen između porodica i plemena. Bilo je bratstava i dvojnog porijekla, ali to je izuzetak. Za razliku od bratstva koja su u prvom redu rodovska organizacija, pleme kao viši organizacioni stepen u crnogorskom plemenskom društvu je teritorijalno-upravna organizacija vezana zajedničkom kolektivnom svojinom i nizom drugih veza. Ekonomska osnova plemena u Crnoj Gori je zajednička svojina i privatni posjed. Zajednička svojina plemena ili bratstva javlja se kao dopuna porodične svojine i predstavlja svojinu ukoliko se brani od drugih plemena. Komunice su bile: ispaše, šuma, vode, lovišta, što se ne može dijeliti ako u ovom određenom obliku treba da služi kao sredstvo za proizvodnju. Plemenski komun mogao se dijeliti samo po zajedničkom dogovoru i jednoglasnom pristanku čitavog plemena.
Nijedan plemenik ne može svoje pravo korišćenje komuna prodati, pa makar se njime i ne koristio.

Izrazito ekstenzivna stočarska privreda Crne Gore davala je zajedničkoj svojini vrlo važnu ulogu. Zato se brani svaki komadić plemenske teritorije. Mnogo krvi je proliveno oko ispaša, voda i gora. Plemena su vodila prave male ratove za planine i djelove. Plemenske granice su ustaljene u XVIII vijeku, pa i kasnije. Svako pleme imalo je svoje nepisane uredbe po kojijma se upravljalo. Životno iskustvo stvaralo je društvenu praksu koja se prenosila s koljena na koljeno i usavršavala.

Crnogorska plemena formirala su se više uslijed ekonomske nužde i geografskih prilika nego na krvnoj osnovi. Plemena Stare Crne Gore izuzev Ozrinića, ne navode porijeklo od jednog fiktivnog pretka.
Nedostatak krvnog srodstva među crnogorskim plemenima usporio je proces stapanja u jednu cjelinu. Sva teritorija Crne Gore nije bila pokrivena plemenskim tvorevinama. Postoji niz varijanti od teritorijalno-upravne oraganizacije do čvrsto izgrađenih plemena.
Plemenska organizacija izgrađuje se na osnovu starih teritorijalnih podjela koje Turci uzimaju kao osnovu za novu upravnu podjelu na nahije. Riječ nahija je turskog porijekla. Nahija nije savez plemena nego teritorijalno-upravna organizacija. Kao takva, nahija je imala veliki značaj u onim oblastima Crne Gore đe je zadržana stara župska podjela. Krvna osveta bila je obavezna i za nahiju još sredinom XIX vijeka.
Sa razvitkom plemenske organizacije, u Crnoj Gori se izgrađuju i njen samoupravni aparat i institucije. Iz prvih turskih popisa vidi se njena teritorijalno-upravna podjela na nahije i seoske knežine. Broj knežina postepeno opada, odnosno stapa se s drugim knežinama u jaču i veću cjelinu.

Oslobodilačka borba naroda Crne Gore u XVIII vijeku uslovila je dovršenje formiranja plemena. Borba protiv Turaka nije se mogla uspješno voditi bez unutrašnjeg zbijanja plemena i tijesne međuplemenske saradnje. U tom procesu broj knežina i knezova opada. Jača bratstva objedinjuju oko sebe slabija i postaju kičma plemena. XX vijeku taj proces je vidan i dosta brz. Tek krajem XVIII vijeka plemena će dobiti ustaljenu organizacionu formu, kakva je poznata početkom XIX vijeka, kakvu je zatekao Vuk Karadžić u Crnoj Gori.
On kaže: "Osim vladike, svaka nahija ima jednog serdara, a svako pleme jednog vojvodu, kneza i barjaktara, i sva ova zvanja su nasljedna u nekojim porodicama. Osim ovijeh ima u svakom plemenu znatnijeh ljudi koji uživaju neki ugled i zovu se glavarima".
Po Vuku nije bilo razlike između knežine i plemena. Ovo je tipična vojnodemokratska plemenska organizacija koja je izrasla iz oslobodilačke borbe naroda Crne Gore.

Sve funkcije u crnogorskom plemenskom društvu načelno su bile izborne. Ali pošto je izbor padao na istu kuću, bio je slabo osporavan od strane plemenika. Vlast glavara počivala je na običajnom pravu, ali od velikog značaja bio je njegov lični ugled. Po pravilu glavari su bili imućniji ljudi, ali samo bogatstvo nije bilo dovoljno da neko postane glavar. Starješina je, po pravilu, morao posjedovati kvalitete koji su odgovarali kriterijumu crnogorskog ratničkog društva. Glavari su se uvijek smatrali boljim rodom. Oni nijesu imali nikakvu vlast i nikoga nijesu mogli kazniti za neizvršenje zapovijesti. Kroz cio XVIII vijek zapaža se stalna težnja u crnogorskom glavarskom sloju da se izdigne iznad plemenske demokratije, ali ni po broju ni po društvenom položaju on se nije mogao izdvojiti u jednu klasu.

Opštecrnogorski glavar koji je bio formalni upravljač Crne Gore u XVIII vijeku, zvao se guvernadur. Zadržavanje guvernardurske funkcije u uslovima pojačane borbe protiv Turaka, usporilo je proces stvaranja državne vlasti u Crnoj Gori zato što su i guvernadur i vladika bili zainteresovani za organizovanje uprave u zemlji. Djelovanje guvernadura Jovan Radonjića bilo je naročito negativno za Crnu Goru.

Najznačajnija ličnost u crnogorskom plemenskom društvu bio je mitropolit. Vladike su formalno bile samo duhovni poglavari, ali oni igraju najznačajniju ulogu u političkom životu Crne Gore. Oni su crkveni poglavari Crne Gore i cetinjske mitropolije. Pod njihovom vjerskom upravom bili su jedan dio Boke Kotorske i susjedna plemena. Vladike su sa vjerskog, političkog i ekonomskog stanovišta bili zainteresovani za učvršćivanje plemenskog jedinstva Crne Gore. Manastir je raspolagao relativno znatnom imovinom. Opšti crnogorski zbor garantovao je crkvenu imovinu. Ta relativno jaka ekonomska osnova cetinjske mitropolije, pored ostaloga, kasnije će omogućiti vladikama da postanu nosioci centralne vlasti.

Cetinjska eparhija kao crkvena organizacija ulazi u sastav pećke patiaršije. Ali pećki patrijarsi nijesu postavljali cetinjske mitropolite. Oni su ih samo potvrđivali. Cetinjske vladike priznavale su pećkog patrijarha sve do 1766. godine kada je srpska crkva podvrgnuta vaseljenskoj patrijaršiji u Carigradu. Otada je cetinjska mitropolija postala samostalna.

Najviši upravni i politički organ u crnogorskom plemenskom društvu bio je Zbor. On je opšti politički okvir koji je iznad užih seoskih, bratstveničkih i nahijskih podvojenosti. Zbor je u stvari vojnodemokratsko predstavništvo naroda Crne Gore. Na Zboru je imao pravo učešća svaki Crnogorac, odnosno ratnik. Narodna pripadnost identifikovala se sa Zborskom pripadnošću. Crnogorac je postajao i onaj ko je primljen u Zbor. Isključenje iz Zbora bila je najteža moralna osuda u crnogorskom plemenskom društvu. Odluke opšteg Zbora načelno su bile obavezne za svu Crnu Goru. Na Zboru se raspravljaju sva pitanja iz unutrašnjeg i spoljnopolitičkog života zemlje. Javnost rada, pravo i moralna obaveza svakog plemenika na svim zborskim nivoima jeste suština crnogorske plemenske demokratije.
Pored opšteg zbora postoji i glavarski zbor čitave Crne Gore. Glavarski Zbor se okupljao u izuzetnim prilikama i njegove odluke podliježu sankciji opšteg Zbora. Od opšteg crnogorskog Zbora prema dolje postoje nahijski, plemenski, bratstvenički i seoski Zborovi koji u okviru svojih kompetencija djeluju i donose odluke koje se tiču njihove teritorije i organizacije. I ovdje važi isti princip da na Zborovima ima pravo učešća svaki odrastao Crnogorac. Nadležnost među raznim vrstama Zborova nije bila strogo razgraničena. Pored ovih Zborova postoje i glavarski skupovi plemena i nahije. Na ovim skupovima učestvuju samo glavari i to kako se ide od nižeg ka višem zboru krug odabranih učesnika se sužava. I ove glavarske odluke odobrava plemenski ili nahijski zbor.

Kao što su se glavarske funkcije zasnivale na običajnom pravu tako su i sve ostale pravne institucije ponikle iz njega. Osnovni problem položaja ličnosti u plemenskom društvu jeste pitanje zaštite njegovog života i imovine. U uslovima plemenske organizacije i nedostatka javne vlasti, pleme ili bratstvo je štitilo imovinu i ličnost plemena, a to se moglo zaštititi samo adekvatnim mjerama: zub, za zub, glavu, za glavu. Već je u XVIII vijeku u Crnoj Gori postojala poslovica: "ko se ne osveti, taj se ne posveti". Krvna osveta i osveta iz temelja potresaju crnogorsko plemensko društvo. Prema plemenskom moralu osveta je najveće zadovoljenje povrijeđenog individualiteta i često se najužasnije izvršavala. Dok se krvna osveta zadržavala u granicama odmazde, osveta nužno prelazi tu granicu. Krvne veze udružuju pojedince na nižim stepenima društvenog razvitka u čvršće zajednice nego što ih kasnije na višim stepenima društvenog razvitka združuju nacionalne države i komunalne veze. I baš blagodareći takvim vezama, zajednica se i mogla održati. Krvna osveta je počivala na jednom običajnom pravu, ali se vršila na razne načine. Ipak plemena se nijesu satirala u beskrajnim krvnim osvetama. Mitropolit kletvom i umirni sudovi vrše miriteljsku ulogu.
Svi sporovi i sukobi rješavali su se "po zakonu černogorskomu" ili "zakonu zemunskomu", odnosno običajnom pravu. Umirni odnosno kmetski sud po utvrđenom običajnom pravu riješava krivična djela uključujući ubistva i rane. Ubica je bio obavezan da porodici ili bratstvu ubijenog isplati veliku novčanu naknadu-krvninu. Žena je bila izuzeta krvne osvete, ali u slučaju ubistva žene plaćala se polovina krvnine, a za dijete još manje. Autoritet kmetskog suda bio je vrlo veliki. Sud je uzimao trećinu od predviđene kazne. Manje sporove mogli su riješavati i plemenski glavari.

Na istom pravnom principu riješavali su se česti sukobi Crnogoraca s mletačkim podanicima pa i s Turcima, koji su priznavali običajno pravo. Međutim, ako nije bilo u pitanju ubistvo, drugi mnogobrojni sukobi između plemena i nahije kao i Crnogoraca s mletačkim podanicima riješavali su se na stanku. Zainteresovane strane uputile bi određen broj ljudi koji bi prijateljski raspravljali i riješavali o sporu na osnovu običajnog prava.

Pored svih propisa običajnog prava i svih napora plemenskog društva, ono nije bilo u stanju da osigura javnu bezbijednost. To će biti jedan od uzroka nestanka toga društva i ustupanje mjesta savršenijoj društvenoj organizaciji - državnoj vlasti u Crnoj Gori. Koliko je krvna osveta teško pritiskala plemensko društvo vidi se iz Zakonika Petra I Petrovića, donijetog 1798. godine. Od 33 člana Zakonika gotovo 16 članova je upereno protiv krvne osvete i otimačine. Proklamovano je načelo suprotno običajnom pravu da se ubica ne može "nikakvim blagom otkupiti, no ako se uhvati, da bude obješen, ali kamenjem pobijen, ali ognjem iz pušakah raznesen".
Od toga vremena počinje novo doba u formiranju pravne svijesti crnogorskog plemenskog čovjeka. Plemensko društvo, koje je igralo tako značajnu ulogu u istoriji Crne Gore, počinje da silazi sa istorijske pozornice. U osnovi to je statično društvo koje samo sebe reprodukuje. Plemenski duh i mentalitet nadživjeće plemenske institucije sve do najnovijih dana.

Crnogorsko plemensko društvo izgradilo je svoj patrijarhalni režim sa svojim moralnim shvatanjima, originalnim načinom razumijevanja života i čovjeka. Glavna psihička crta Crnogoraca jeste junačna ambicija i visoki ponos. Junaštvo je osnovno mjerilo ljudske vrijednosti što je u uslovima stalne oslobodilačke borbe bilo i jedino moguće mjerilo. Ta šaka puke sirotinje, naviknuta na nemaštinu, na glad najtežu i oskudicu stvorila je izuzetne ljudske vrijednosti u istoriji naših naroda. Čojstvo i junaštvo najveći su etički principi do kojih se vinuo naš čovjek.

Hari Krisna
12-10-05, 16:55
.... O moralnom kodeksu plemenskog svijeta.O obicajima....
Bonja, posto si sam naveo lijepu temu kreni...

Bonja the Zmaj
13-10-05, 16:26
Vrh. Omiljena.

Samo jedan problem- kraj radnog vremena- pocinjem ujutru ozbiljnije. Za sad samo kratko:

Uspostavljanje centralne vlasti i zakona, tj. moderne drzave, uslovilo je rusenje autonomije plemenskog svijeta- drustveno-kulturoloskog konteksta u kojem su se razvili specificni obicaji i moralni kodeks; a koji se opet zasnivaju na rijetkim pisanim dokumentima, kao sto je zakonik Leke Dukadjina npr, a i nacinu zivota nomada stocara- koje ni mocna srpska srednjovjekovna srpska drzava nije uspjela podciniti, tj. ukljuciti u feudalni sistem.

Stvari o kojima bi se trebalo govoriti, po stavkama:
- proces formiranja plemena i slicnosti tog procesa u Hercegovini, CG i S. Albaniji
- plemenski obicaji kao osnov regulisanja odnosa medju ljudima
- glavne karakteristike plemenskog zivota/autonomije
- moralni kodeks gorstaka
- uticaj nacionalnih/vjerskih razlika na medjusobne odnose
- odnos pojedinac-pleme
- propadanje plemenskog svijeta i formiranje drzave
- otpor autoritetu
- relikti plemenskog zivota i deformacija u modernom vremenu

ako sam jos nesto zaboravio, dopunicu sjutra...

Regi
13-10-05, 17:05
Na ovu temu sam davno ostavio jedan tekst.
http://www.cafemontenegro.com/forum/showthread.php?t=7556

Andrija
19-10-05, 19:23
Ђе то има у Ерцеговину племена. Ниђе. Једино ако рачунаш Пиву, Дробњак и Бањане. А они нијесу Херцеговина но Црна Гора.

Bonja the Zmaj
20-10-05, 09:34
Ђе то има у Ерцеговину племена. Ниђе. Једино ако рачунаш Пиву, Дробњак и Бањане. А они нијесу Херцеговина но Црна Гора.

Piva, Banjani, Dorbnjak, Uskoci, Jezera, Zupci (nisam siguran za njih) su herceogvacka plemena

Regi
20-10-05, 15:02
Piva, Banjani, Dorbnjak, Uskoci, Jezera, Zupci (nisam siguran za njih) su herceogvacka plemena

Jesu kao sto je i Zemun hrvatski grad, a Nis i Pirot bugarski, Vranje Makedonski.

Bonja the Zmaj
20-10-05, 15:54
Jesu kao sto je i Zemun hrvatski grad, a Nis i Pirot bugarski, Vranje Makedonski.


Kralj Nikola. memoari.
Danas to jeste CG, ali su to originalno hercegovacka plemena. Ne brkaj drzavu u to sve.

Regi
20-10-05, 16:05
Kralj Nikola. memoari.
Danas to jeste CG, ali su to originalno hercegovacka plemena. Ne brkaj drzavu u to sve.

Pogledaj takodje putopise engleske o Nisu, Vranju, Pirotu, pogledaj sva istorijska dokumenta o Zemunu.

Nesto me zanima.
Kako je moguce da se u ozbiljnoj istoriografskoj nauci pridaje karalju Nikoli nekakav znacaj, jednom izrazito neobrazovanom vladaru.

Srpska nauka ne pridaje znacaja necemu sto traje vjekovima: plemenskoj organizaciji, nosnji, crkvama, zastavama, prezimenima, svecima...
svu paznju pridaje jednoom izrazito neobrazovanom covjeku - kralju Nikoli. Je li kralj Nikola bio Bog ??
Je li to objektivan pristup ?
Da jedan covjek potire neoborive istine svojim politickim govorima i izjavama.
Da li je to metod i u drugim istoriografijama ?

Andrija
31-10-05, 10:52
Никола је био чудо од чоека. Лукав а мудар, направи је државу, свакога је искористио и одбачио ка крпу. Нешто ме посјећа на некога. Али да је ђевојку погрешном чоеку и доживео да га рођени унук остави да умре у туђину. И тај унук је личио на ђеда по лукавству али је би и глуп јер није учинио ништо за свој народ, а његове грешке нико никада неће моћи да исправи.

Ćipur
22-11-06, 00:07
Никола је био чудо од чоека. Лукав а мудар, направи је државу, свакога је искористио и одбачио ка крпу. Нешто ме посјећа на некога.

Nidzo ka Nidzo, napravio drzavu kraljevinu, a unutrasnje uredjenje i ekonomija - katastrofa!


Али да је ђевојку погрешном чоеку и доживео да га рођени унук остави да умре у туђину. И тај унук је личио на ђеда по лукавству али је би и глуп јер није учинио ништо за свој народ, а његове грешке нико никада неће моћи да исправи.

Aca Karadjordjevic, Nidzin unuk, ocigledno o njemu zboris.

Tammy
28-11-06, 11:03
Kralj Nikola. memoari.
Danas to jeste CG, ali su to originalno hercegovacka plemena. Ne brkaj drzavu u to sve.

Banjani su prisajedinjeni Crnoj Gori 1878 na Berlinskom kongresu.
To je tzv.Stara Hercegovina.

Bonja the Zmaj
28-11-06, 12:18
Banjani su prisajedinjeni Crnoj Gori 1878 na Berlinskom kongresu.
To je tzv.Stara Hercegovina.
Da su Banjani Hercegovci - zna svako Tammy. I shodno tome je tuznije posmatrati dezurne kvazi patriote da nanovo vrednuju proslost na osnovu sadasnjih politicikih potreba.

No sto bi rekli Ameri - dirty job, but somebody's gotta do it

Tammy
29-11-06, 14:24
Da su Banjani nacionalni Crnogorci to jest Dukljani i to svako zna!
Plemena ne postoje kod Srba, osim ako ih Žika i Šerbo ne izmisle.

Svako zna da su Vranjanci, Nišlije, Piroćanci, Leskovčani ... ustvari Makedonci i Bugari, međutim svetosavske bajke su proglašene za pravu istoriju.
Svako živ zna, da nijesu postojali Srbi IJEKAVCI prije nego ih je Vuk Karadžić izmislio, to čak ni Žika ni Šerbo ne mogu da opovrgnu.
Svako živ vidi i zna da je Srpkinja bukvalno - žena koja kosi srpom, međutim svetosavske bajke su u stanju i najjaču logiku, najzdraviju, da izvračaju!
Srbalj je naravno socijalni termin, znači ratar, i ništa više.

Post ti je pun gresaka,a nemam vremena da ih sve ispravljam,ali koliko vidim istoriju "Makedonaca" uopste ne poznajes...

"Plemena ne postoje kod Srba".. Ne pricaj gluposti.. Sta mislis kako su se Srbi doselili na Balkan ako nisu dosli kao pleme? Srpska plemena su se kretala zajedno sa drugim slovenskim grupama jos od VI vijeka.

I pleme,vjerovao ili ne,ne podrazumjeva samo Vasojevice ili Kuce,niti je to nesto sto su "izmislili" Crnogorci,vec se u Crnoj Gori plemenska organizacija najduze zadrzala,dok se u ostalom dijelu svijeta drzava(kao ljudska zajednica koja na odredjenoj teritoriji posjeduje monopol za koriscenje fizicke sile) vec odavno formirala. I dok su Zan Zak Ruso,Veber,Hegel i ostale cike,vec uveliko pokusavali da definisu drzavu,Sveti Petar je muku mucio da junackom narodu objasni da moraju da placaju porez,kleo ih je i pisao poslanice ne bi li iskorjenio krvnu osvetu...

To sto ti mislis da su plemena u Crnoj Gori nesto egzoticno i originalno,velika je greska.. No dobro,naucices.. ;)

Bonja the Zmaj
29-11-06, 14:38
No dobro,naucices.. ;)
Dream on...
Nije bitna sustina, samo da je "crnogorsko"

Ćipur
29-11-06, 15:21
Post ti je pun gresaka,a nemam vremena da ih sve ispravljam,ali koliko vidim istoriju "Makedonaca" uopste ne poznajes...

"Plemena ne postoje kod Srba".. Ne pricaj gluposti.. Sta mislis kako su se Srbi doselili na Balkan ako nisu dosli kao pleme? Srpska plemena su se kretala zajedno sa drugim slovenskim grupama jos od VI vijeka.

he he he

Dobro.
Bicu jasniji, sada ces ukapirati.
Plemena kod Srba ne postoje evo vec preko hiljadu godina.
I Francuzi i Talijani imaju plemena, narocito Talijani - Italike od prije 2500 godina. :lolblue:

Dakle, plemena kod Srba, ipak, ne postoje.

Đevojčice, kad o nečemu pišeš trebala bi biti u to upućena, red je.

The Severed Garden
29-11-06, 16:06
Svako živ vidi i zna da je Srpkinja bukvalno - žena koja kosi srpom, međutim svetosavske bajke su u stanju i najjaču logiku, najzdraviju, da izvračaju!
Srbalj je naravno socijalni termin, znači ratar, i ništa više."

Hehehe... vidim da droga radi svoje...:rolleyes:



Post ti je pun gresaka,a nemam vremena da ih sve ispravljam,ali koliko vidim istoriju "Makedonaca" uopste ne poznajes...


Nema potrebe Makedonce stavljati pod navodne znake. Jer su narod a ne "narod". Druga je stvar što nijesu imali sreće da razviju neke jače i organizovanije oblike političkog života tokom srednjeg vijeka, pa zapravo nije postojala jasnija politička podloga za raniji nastanak makedonske nacije, kakvu su recimo imali Srbi, ili u ograničenoj mjeri Bugari (inače Vulgari, tj. “vulgarni” –dakle primitivni iz perspektive Vizantije, i zato se to ime ne odnosi na "narod" već primarno predstavlja kulturno-socijalnu odrednicu srednjeg vijeka, jer su za većinu njima neposredno susjednih Slovena Romeji (Vizantinci) koristili jednostavno naziv “vulgari”; i koja je više manipulacijom nego na realnoj istorijskoj podlozi vješto iskorišćena od braće Rusa da sredinom 19. vijeka “pomognu” oformiti Bugare kao narod - slično kao što su i Englezi stvorili Grke, koji do prije 170 godina jednostavno nijesu postojali kao pojam, bilo etnički, bilo regionalni, već je helenofono stanovništvo Balkana samo sebe nazivalo Romejima, a ne Grcima, te ono ne čini niti 15% današnje grčke “nacije” – ostatak (neromejski) čine - Sloveni (Makedonci), Aromunji (Cincari), Arbanasi, Turci, Cigani i dr. - koji su prosto snagom sile asimilovani u modernu (pseudo) grčku naciju – slično kao što je slučaj i s bar pola današnjih Arbanasa u susjednoj nam istočnoj državi; koji do prije manje od 100 godina (1913. kad su osnovani kao država) nijesu činili niti 50% populacije te iste zemlje.).
No bez obzira na ranije rečeno Makedonci se kao pojam – bilo etnokulturni
- bilo regionalni (često je teško razlikovati to dvoje – i to ne samo kod Makedonaca - zbog nejasnog konteksta tih srednjevjekovnih isprava)
javljaju kroz čitav srednji vijek u istorijskim dokumentima… pa sve do ruskih carskih dokumenata o iseljenicima s Balkana u Rusiju i današnju Ukrajinu, u 18. i 19. vijeku.
Druga je stvar što braća Srbi imaju kompleks svebalkanskog srpstva, pa se ne mire s nekim činjenicama. Inače, veliki Jovica Cvijić je, u trenucima opuštanja, mnogo godina nakon što je prestao finansirati i svojim "učenjaštvom" potpomagati srpske četnike i nacionalno širenje u Makedoniju (pošto je to bilo tada već obavljeno), čak u jednom razgovoru s Pribićevićem rekao da su Makedonci jednostavno Makedonci, a ne neki Srbi ili Bugari… samo je tada bilo prekasno za išta, jer se već debelo odmaklo u posrbljavanju imena i prezimena nekoliko stotina hiljada Makedonaca, posebno po sjevernoj Makedoniji i Pelagoniji (Prilep, Bitola, i sl.). Toliko o srpstvu, ili čemu god, dotičnog naroda.

Što se tiče plemena kod Srba, to vrlo vjerovatno nije postojalo nikada, jer su Srbi, kao i Hrvati, gotovo sigurno bili, u početku pojave na Balkanu - socijalna (vjerovatno ratnička) skupina, a ne etnička ili etno-kulturna zajednica. I nije izgledno da su se sastojali od više od nekih 15-ak hiljada pojedinaca (dakle ratnika - možda avarskih ili franačkih graničara), koji su onda kroz vijekove širili svoje ime na druge, pretežno autohtone grupe, koje su s vremenom poslovenjene/posrbljene.

Dalje… postojanje CG plemena nije samo (čak niti u većini) rezultat neke zaostalosti ili balkanizma ovih prostora… jer su nas balkancima kroz istoriju radili drugi, čak više nego nego mi sami sebe... već je to karakteristika brdskih-stočarskih krajeva, koja postoji i na kavkazu, na korzici i sl. Siromašni predjeli, slaba ili nikakva poljoprivreda, i našto stočarstva uslovljava da se ljudi zbog izrazito surovih uslova drže skupa, jedni uz druge. Prostor je relativno uzak, a ne prostran kao ravnice Panonije ili Ukrajine. Znači, ljudi su osuđeni jedni na druge, međusobno potpomaganje, i sl.; i takvi su krajevi savršena podloga stvaranju rodovsko plemenskih zajednica. Tako se desilo i kod nas, još prije više hiljada godina, a ne juče, ili u doba Turaka. Ova naša plemena su tek neka vrsta kontinuiteta još od paleobalkanskih skupina (tzv. Ilira), koje su upile u sebe slovenski jezik, i neke kulturne elemente. Na to ukazuje sve - od običaja, muzike, nošnje, do mentaliteta, koji je isti kao i prastanovnika Balkana o kojima pišu još stari helenski/grčki pisci. Naravno, druga je stvar što se u doba Juge o tome nije smjelo baš pisati, pa su ljudi koji su diskretno pokušavali ukazati na neke takve elemente bili pljuvani i proglašavani luđacima, poput npr. Š. Kulišića. Inače, ima lijepih primjera jermenske svečane narodne nošnje koji su vrlo slično CG svečanim nošnjama, što samo jača Špirove argumente, a diskredituje one debile koji su kreketali da proglašava Crnogorce kavkascima i azijatima… iako je čovjek samo htio, upoređujući nas i kavkaske narode, ukazati izuzetnu drevnost naših, kao i njihovih običaja, oblika nošnje i sl. Plemena ovog tipa (ili bar donekle slična) su postojala i na drugim predjelima Balkana, ali ono što je još važnije je geografsko, privredno, političko, ali i mentalitetno okruženje koje omogućava stvaranje novih i novih plemenskih oblika kroz hiljade godina - a to je upravo karakteristika ovakvih brdskih prostora kakav je CG). Postoje razlike između “plemena” iz ravničarskih srednina (nalik navodnim plemenima Germana, ili recimo Srba i Hrvata … koji zapravo čini se nijesu bili plemena), i plemena u CG. U Sudanu postoje plemena - ne narodi već plemena - od po 5 miliona ljudi. Niko zdrav to ne može upoređivati s CG plemenima. S druge strane, i kod Makedonaca ima neke vrste plemena – npr. Mijaci, iz Debarskog kraja sa obronaka
Šar planine, ali to je opet specifikum vlaškog-stočarskog, dakle brdskog svijeta u koji mi spadamo, i nema neke veze sa srednjevjekovnim "plemenima"… već je to posve različita priča.

I u konačnici, čini mi se da Stanojević malo lupeta kad priča o navodnim feudalnim odnosima u CG, na čijim su onda ruševinama navodno nastajala plemena. Koliko je uopšte moglo biti feudalnih odnosa (dakle zemljišni posjedi, tj. leno - odnosi temeljeni na tome, i dr.) u zemlji čije su sveukupne obradive površine velike taman kao grad Zagreb i uža okolica?

Obzirom da je bilo iseljavanja i iz Hercegovine u CG, i obratno, teško je reći koje je pleme kakvog porijekla, pošto su Nikšići recimo “hercegovačko” pleme… iako su po svemu sudeći zapravo došli u taj kraj iz zetske ravnice i okolnih brda… tako da se ja ne bih olako razbacivao ni s jednom ni s drugom tezom. Uostalom većina tih plemena potječe, ili bar ima dio svog razvojnog procesa vezan za razdoblje prije Crne Gore, ali i prije Hercegovine kao pojma u široj upotrebi. Tako da bi možda bilo suvislije pričati o zetsko-travunijskim, ili možda čak zahumsko-dukljanskim plemnskim zajednicama (dakako u geografskom, a ne etničkom smislu)… jer ako ništa, one se vjerovatno već negdje u to doba razvijenog srednjeg vijeka počinju polako formirati, a ne tek u 16. st., iako im je svakako trebalo više vijekova da se razviju… no to imenovanje je valjda jedna od onih stvari oko kojih se nikada nećemo svi složiti.

Ćipur
29-11-06, 16:14
Hehehe... vidim da droga radi svoje...:rolleyes:
.

Jaka je svetosavska droga, udari na mozak 10 000 puta i onda najociglediju istinu obori, a mozak izgori onome koga napane.

Srbalj - ratar
Srpkinja - ratarka, žena koja kosi srpom.

Jednostavna istina, tako je bilo do Vuka Karadžića.

Iz beogradskog lista Politika od 4. novembra 1988., tumačenje pojma Srbin

http://img49.imageshack.us/img49/9553/4nov1988pol0ac.jpg
http://img49.imageshack.us/img49/1464/4nov1988pol15oz.jpg

Dakle, pojam Srbin je socijalni pojam, a SEBARA NIJE bilo u Zeti i Bosni!
Srbi su dakle, od starina, narod koji NE vezuje porijeklo, već SEBRE vezuje svetosavlje i u novije vrijeme Vukov konstruisani jezik.

Ćipur
29-11-06, 16:24
Plemena postoje samo onamo đe je slaba državna organizacija, ili đe je nema.
Prava državna organizacija ne trpi plemena, jer je pleme samo za sebe politička jedinica, ima svoja nepisana pravila, zakone, vlast ...
Postojanje plemena kod Crnogoraca najbolji je dokaz koliko je turska vlast bila slaba čak i poslije Crnojevića.
Plemena na Balkanu postoje samo kod Crnogoraca i Albanaca.

Tammy
29-11-06, 18:40
Obicno izbjegavam da se sa tinejdzerima prepucavam al' ajmo redom.




Hehehe... vidim da droga radi svoje...:rolleyes:

Nema potrebe Makedonce stavljati pod navodne znake. Jer su narod a ne "narod".

Ti ne citas pazljivo,ne? Cipurku su "Makedonci" Nislije i Vranjanci.. Te sam iste stavila pod navodnike...


Druga je stvar što nijesu imali sreće

U stvaranju naroda,nacija,drzava sreca ti ne igra nikakvu ulogu. Al' igra ekonomska snaga i razvijenost. Nista sreca Makedoncima nije trebala,vec im je trebao "povoljan politicki trenutak".. Pa se u 21. vijeku zovu Bivsa Jugoslovenska Republika Makedonija.. Grci su ipak "jaca sila",dzabe sreca Makedoncima .. [/i]

da razviju neke jače i organizovanije oblike političkog života tokom srednjeg vijeka, pa zapravo nije postojala jasnija politička podloga za raniji nastanak makedonske nacije, kakvu su recimo imali Srbi, ili u ograničenoj mjeri Bugari (inače Vulgari, tj. “vulgarni” –dakle primitivni iz perspektive Vizantije

Perspektiva Vizantije? Vizantija je bila "naslednica" Istocnog Rimskog carstva,daklem imala je "tradiciju i konstinuitet postojanja". Sta mislis kako su Vizantiji izgledale horde plemena koja su upadali na njenu teritoriju i pljackali je? Kao "visi oblik civilizacije"? Naravno da su za sva plemena i germanska i slovenska imali naziv vulgari.. Ovim djelom posta si htio da pokazes da si cuo za Vizantiju? Pohvalno..
, i zato se to ime ne odnosi na "narod" već primarno predstavlja kulturno-socijalnu odrednicu srednjeg vijeka, jer su za većinu njima neposredno susjednih Slovena Romeji (Vizantinci) koristili jednostavno naziv “vulgari”; i koja je više manipulacijom nego na realnoj istorijskoj podlozi vješto iskorišćena od braće Rusa da sredinom 19. vijeka “pomognu” oformiti Bugare kao narod -

slično kao što su i Englezi stvorili Grke, koji do prije 170 godina jednostavno nijesu postojali kao pojam, bilo etnički, bilo regionalni, već je helenofono stanovništvo Balkana samo sebe nazivalo Romejima, a ne Grcima, te ono ne čini niti 15% današnje grčke “nacije” – ostatak (neromejski) čine - Sloveni (Makedonci), Aromunji (Cincari), Arbanasi, Turci, Cigani i dr. -


Dragi djecace,reci da GRCI prije 170 godina nisu postojali kao pojam je notorna glupost i da su se Englezi "nasli" da stvore Grke.. Iz kakvih si dnevnih novina ovo pokupio? Grcki polisi-drzave su postojali mnogo prije Engleza i zar ne mislis da je medju njihovim "potomcima" nije bilo onih koji su nastojali da "ozive" tu tradiciju? Ma daj..nemoj mi ove copy-paste varijante..


koji su prosto snagom sile asimilovani u modernu (pseudo) grčku naciju – slično kao što je slučaj i s bar pola današnjih Arbanasa u susjednoj nam istočnoj državi; koji do prije manje od 100 godina (1913. kad su osnovani kao država) nijesu činili niti 50% populacije te iste zemlje.).
No bez obzira na ranije rečeno Makedonci se kao pojam – bilo etnokulturni
- bilo regionalni (često je teško razlikovati to dvoje – i to ne samo kod Makedonaca - zbog nejasnog konteksta tih srednjevjekovnih isprava)
javljaju kroz čitav srednji vijek u istorijskim dokumentima… pa sve do ruskih carskih dokumenata o iseljenicima s Balkana u Rusiju i današnju Ukrajinu, u 18. i 19. vijeku.
Druga je stvar što braća Srbi imaju kompleks svebalkanskog srpstva, pa se ne mire s nekim činjenicama. Inače, veliki Jovica Cvijić je, u trenucima opuštanja, mnogo godina nakon što je prestao finansirati i svojim "učenjaštvom" potpomagati srpske četnike i nacionalno širenje u Makedoniju (pošto je to bilo tada već obavljeno), čak u jednom razgovoru s Pribićevićem rekao da su Makedonci jednostavno Makedonci, a ne neki Srbi ili Bugari… samo je tada bilo prekasno za išta, jer se već debelo odmaklo u posrbljavanju imena i prezimena nekoliko stotina hiljada Makedonaca, posebno po sjevernoj Makedoniji i Pelagoniji (Prilep, Bitola, i sl.). Toliko o srpstvu, ili čemu god, dotičnog naroda.

Aha..znaci braca Srbi ne valjaju mladjanim Crnogorcima? O tome se u ovom dijelu posta radi? Daklem iz pouzdanih izvora znas sta je Jovan Cvijic rekao Pribicevicu? Fino. A medju Makedoncima nije bilo "pametnog svijeta" te bi znao odakle potice pa su ih zli Srbi posrbili,al' tu su braca Crnogorci da im otvore oci? Aj' da ja tebe posrbim,casom.. :rolleyes: Ne pricaj gluposti..

Što se tiče plemena kod Srba, to vrlo vjerovatno nije postojalo nikada, jer su Srbi, kao i Hrvati, gotovo sigurno bili, u početku pojave na Balkanu - socijalna (vjerovatno ratnička) skupina, a ne etnička ili etno-kulturna zajednica. I nije izgledno da su se sastojali od više od nekih 15-ak hiljada pojedinaca (dakle ratnika - možda avarskih ili franačkih graničara), koji su onda kroz vijekove širili svoje ime na druge, pretežno autohtone grupe, koje su s vremenom poslovenjene/posrbljene.

Da a ta ratnicka skupina je zivjela po pravilima moderne drzave blagostanja-Svedski princip.. I naravno nisu bili pleme. Kaze decak iz vode.. Opet pricas gluposti

Dalje… postojanje CG plemena nije samo (čak niti u većini) rezultat neke zaostalosti ili balkanizma ovih prostora… jer su nas balkancima kroz istoriju radili drugi, čak više nego nego mi sami sebe... već je to karakteristika brdskih-stočarskih krajeva, koja postoji i na kavkazu, na korzici i sl. Siromašni predjeli, slaba ili nikakva poljoprivreda, i našto stočarstva uslovljava da se ljudi zbog izrazito surovih uslova drže skupa, jedni uz druge.

Daklem,surovi uslovi,siromastvo i stocarstvo-donekle nije posledica zaostalosti??!! Nego sta je to,molim te, visoko razvijeni turizam.. :rolleyes:

Prostor je relativno uzak, a ne prostran kao ravnice Panonije ili Ukrajine. Znači, ljudi su osuđeni jedni na druge, međusobno potpomaganje, i sl.; i takvi su krajevi savršena podloga stvaranju rodovsko plemenskih zajednica. Tako se desilo i kod nas, još prije više hiljada godina, a ne juče, ili u doba Turaka. Ova naša plemena su tek neka vrsta kontinuiteta još od paleobalkanskih skupina (tzv. Ilira), koje su upile u sebe slovenski jezik, i neke kulturne elemente. Na to ukazuje sve - od običaja, muzike, nošnje, do mentaliteta, koji je isti kao i prastanovnika Balkana o kojima pišu još stari helenski/grčki pisci. Naravno, druga je stvar što se u doba Juge o tome nije smjelo baš pisati, pa su ljudi koji su diskretno pokušavali ukazati na neke takve elemente bili pljuvani i proglašavani luđacima, poput npr. Š. Kulišića. Inače, ima lijepih primjera jermenske svečane narodne nošnje koji su vrlo slično CG svečanim nošnjama, što samo jača Špirove argumente, a diskredituje one debile koji su kreketali da proglašava Crnogorce kavkascima i azijatima… iako je čovjek samo htio, upoređujući nas i kavkaske narode, ukazati izuzetnu drevnost naših, kao i njihovih običaja, oblika nošnje i sl. Plemena ovog tipa (ili bar donekle slična) su postojala i na drugim predjelima Balkana, ali ono što je još važnije je geografsko, privredno, političko, ali i mentalitetno okruženje koje omogućava stvaranje novih i novih plemenskih oblika kroz hiljade godina - a to je upravo karakteristika ovakvih brdskih prostora kakav je CG). Postoje razlike između “plemena” iz ravničarskih srednina (nalik navodnim plemenima Germana, ili recimo Srba i Hrvata … koji zapravo čini se nijesu bili plemena), i plemena u CG. U Sudanu postoje plemena - ne narodi već plemena - od po 5 miliona ljudi. Niko zdrav to ne može upoređivati s CG plemenima. S druge strane, i kod Makedonaca ima neke vrste plemena – npr. Mijaci, iz Debarskog kraja sa obronaka
Šar planine, ali to je opet specifikum vlaškog-stočarskog, dakle brdskog svijeta u koji mi spadamo, i nema neke veze sa srednjevjekovnim "plemenima"… već je to posve različita priča.


I u konačnici, čini mi se da Stanojević malo lupeta kad priča o navodnim feudalnim odnosima u CG, na čijim su onda ruševinama navodno nastajala plemena. Koliko je uopšte moglo biti feudalnih odnosa (dakle zemljišni posjedi, tj. leno - odnosi temeljeni na tome, i dr.) u zemlji čije su sveukupne obradive površine velike taman kao grad Zagreb i uža okolica?

Obzirom da je bilo iseljavanja i iz Hercegovine u CG, i obratno, teško je reći koje je pleme kakvog porijekla, pošto su Nikšići recimo “hercegovačko” pleme… iako su po svemu sudeći zapravo došli u taj kraj iz zetske ravnice i okolnih brda… tako da se ja ne bih olako razbacivao ni s jednom ni s drugom tezom. Uostalom većina tih plemena potječe, ili bar ima dio svog razvojnog procesa vezan za razdoblje prije Crne Gore, ali i prije Hercegovine kao pojma u široj upotrebi. Tako da bi možda bilo suvislije pričati o zetsko-travunijskim, ili možda čak zahumsko-dukljanskim plemnskim zajednicama (dakako u geografskom, a ne etničkom smislu)… jer ako ništa, one se vjerovatno već negdje u to doba razvijenog srednjeg vijeka počinju polako formirati, a ne tek u 16. st., iako im je svakako trebalo više vijekova da se razviju… no to imenovanje je valjda jedna od onih stvari oko kojih se nikada nećemo svi složiti.


he he he

Dobro.
Bicu jasniji, sada ces ukapirati.
Plemena kod Srba ne postoje evo vec preko hiljadu godina.
I Francuzi i Talijani imaju plemena, narocito Talijani - Italike od prije 2500 godina. :lolblue:

Dakle, plemena kod Srba, ipak, ne postoje.

Đevojčice, kad o nečemu pišeš trebala bi biti u to upućena, red je.


Sto volem,sto su na ovijem phorumima svi "upuceni"..

Znaci plemena kod Srba ne postoje,ali su postojala a ti ipak tvrdis da ona ne postoje a Italici su manje "vazni" od Vasojevica.. jer Talijanu je jako vazno da zna ko su Vasojevici a za Italike,eto ne mora da zna..

Tvoj/Vas zakljucak: Prvo su nastali Crnogorci pa onda amebe.

Ćipur
29-11-06, 19:03
Znaci plemena kod Srba ne postoje,ali su postojala a ti ipak tvrdis da ona ne postoje a Italici su manje "vazni" od Vasojevica.. jer Talijanu je jako vazno da zna ko su Vasojevici a za Italike,eto ne mora da zna..

Znaci i Italijani imaju plemena, plemesnu organizaciju drustva?
Imali su Italike prije 25 vjekova, znaci i oni mogu da tvrde da imaju plemena? :lolblue:
Talijani nijesu imali držace, državice, administracije, gradove, urbani način života, kulturu, civilizaciju, nego, oni su u stvari skup plemena - Italika ??? :lolblue:
Prije 1500 godina ovdje su bili Goti i Avari, mozemo da se pozovemo na njih i da kazemo da smo Goti, Avari???
Mislim, ako se Srbi mogu pozvati na "srpska" plemena od prije 1500 godina, onda i mi realno možemo biti Goti, ili Avari ??? :lolblue:

Đevojčice, hajde idi na podforum Književnost, pa tamo pušti mašti na volju i fantaziraj do mile volje.

I koja su to srpska plemena?

The Severed Garden
30-11-06, 00:20
Obicno izbjegavam da se sa tinejdzerima prepucavam al' ajmo redom.


Ne znam ko se s kim prepucava, ali biće da ti to sama sa sobom.



Perspektiva Vizantije? Vizantija je bila "naslednica" Istocnog Rimskog carstva,daklem imala je "tradiciju i konstinuitet postojanja". Sta mislis kako su Vizantiji izgledale horde plemena koja su upadali na njenu teritoriju i pljackali je? Kao "visi oblik civilizacije"? Naravno da su za sva plemena i germanska i slovenska imali naziv vulgari.. Ovim djelom posta si htio da pokazes da si cuo za Vizantiju? Pohvalno..

Prvo, nije Vizantija imala “konstinuitet” postojanja, već kontinuitet. Drugo, Vizantija nije nasljednica Istočnog Rimskog Carstva, već Vizantija jeste Istočno-Rimsko Carstvo. (Toliko o tvojim spoznajama o datoj problematici). I upravo zato što su stanovnici Romejskoga Carstva (čiji se car zvao Vasileus Romeion, a ne car Vizantinaca – jer je termin Vizantija izmišljen prije 150 godina) sebe smatrali Rimljanima, tj. Romejima, nemaju neke veze s Grcima. Druga je stvar što su njih zapadni Evropljani zvali podrugljivo Grcima, ali oni sami sebe nijesu zvali Grcima, već Romejima. I taj je identitet, tj. samoidentifikacija - ostala sve do sredine 19. vijeka. I upravo zato, djevojko draga, ne može neko ko je sebe smatrao Romejem (Rimljaninom) 1000 godina, da se odjednom sjeti, i nazove se Grkom. Isto kao što ne mogu Srbi da se Srbima zovu 1000 god. , pa se od sjutra počnu zvati Mongolima. Jel’ ti sad jasnije? U istoriografiji je jedan od kriterija za utvrđivanje ima li jedan narod direktne veze nekim narodom u daljoj prošlosti - kontinuitet svijesti (Romej, Grk, Srbin, Ilir, ili štogod drugo). Obzirom da sebe ti tvoji “Grci” nijesu nazivali niti doživljavali Grcima punih 1000 god., ne mogu se preko noći sjetiti kako su od sjutra Grci… jel jasnije? Ne postoji kontinuitet svijesti – ne postoji kontinuitet naroda. Dakako, mogli bismo se nabacivati filozofijama o tome da postoje određene kultrološke sličnosti, među današnjim i
nekadašnjim Grcima, ali one su uglavnom produkt 19. vijeka, te reformi jezika i ostalih kulturnih elemenata, koji su namjerno provođeni u to doba, da bi se izmislilo vezu s antičkim Helenima, koji s ovim današnjim pravoslavnim Turcima, ups... Grcima, nemaju veze. Uostalom, imaju i Italijani jezik jako sličan nekadašnjem latinskom, i to daleko sličniji latinskom, negoli je današnji grčki sličan nekadašnjem "grčkom" jeziku; pa opet ti Italijani nijesu - niti ih ko takvima proglašava - potomci starih Rimljana. Možda bolje da se ti uloviš
P. Fallmerayera, J. Shea, E. Borze, ili nekog sličnog, pa kad pročitaš par hiljada stranica različitih radova i knjiga o toj tematici, da se javiš kroz nekih… recimo… pola godine… valjda će ti toliko biti dosta.
O “vulgarima” probaj pročitati opet, pa onda još jednom, pa još jednom… pa će ti biti nakon par danan jasnije. Poenta je moje rečenice bila… dakako za one koji su umiju shvatiti jednu jednostavnu rečenicu - da je taj vizantijski naziv “vulgari” imao direktan efekt na same Slovene (Makedonce, ali i današnje Bugare) koji su upravo prihvatili taj naziv za sebe jer ih je tako nazivala Vizantija pod čijom su vlašću dugo vremena i bili (ajd da malo pročitaš i o socijalnoj antropologiji – bre). Elem, većina se tih ljudi zvala Bugarima ne jer je to bilo njihovo etničko “bugarstvo”, već uticaj vizantijskih shvatanja. A to pak znači da je to ne-etnički identitet. Stoga Makedonci nijesu bili “Bugari”(etnički), već “Vulgari” (kulturno-socijala odrednica). Znači, uspori malo, oladi, popij čašu vode, ili Nikšićkog, pa se vrni, ili još bolje, odi na "topic" o novim kremama za lice, ili tanga gaćicama jer očito ti ne leži ovo, za tebe malo pre-složeno pitanje.



Dragi djecace,reci da GRCI prije 170 godina nisu postojali kao pojam je notorna glupost i da su se Englezi "nasli" da stvore Grke.. Iz kakvih si dnevnih novina ovo pokupio? Grcki polisi-drzave su postojali mnogo prije Engleza i zar ne mislis da je medju njihovim "potomcima" nije bilo onih koji su nastojali da "ozive" tu tradiciju? Ma daj..nemoj mi ove copy-paste varijante..


Za Grke sam ti već odgovorio, pa neću rastezat'. A da zaista nemaš blage veze o čemu pišeš, govori činjenica da su tebi grčki polisi isto što i 19. vijek. Uz najbolju volju, ne pada mi na kraj pameti objašnjavati ti elementarnu razliku od nekih 3000 hiljade godina; činjenicu da su grčki polisi razdvojene cjeline, a ne jedna država; da stari Grci nijesu narod, već kulturna, tj. vjerska zajednica, s donekle sličnim jezičnim elementima, ali ipak toliko razdvojenim da su oni iz Male Azije govorili toliko drugačiji jezik od onih iz Epira, da su se ta dva “dijalekta” razlikovala više nego današnji srpski i češki, ili poljski jezik. Tako da ne dolazi u obzir uopšte pričati o jednom helenskom (grčkom) narodu u antici, već o posve različitim etničkim (ili proto narodnosnim grupama) koje vezuje jedino vjera, i tek poneke jezične sličnosti. (Slično kao što je i s današnjim Slovenima po svijetu). Da ne pričamo o tome da nikad nijesu bili politički ujednjeni, jer stara Grčka nije bila država, već regija, i ujedinjeni su tek u doba Filipa Makedonskog, Aleksandrovog oca; dakle, tek u okviru makedonske monarhije (inače prve monarhije na evropskom tlu u antici) koja ih je osvojila 338. g. p.n.e. Stoga, knjigu u ruke, pa čitaj. Čujemo se kroz pola godine, ili nešto više.

P.S. Pročitaj koju desetinu knjiga o nacional romantizmu u 19. vijeku. Pa će ti biti jasnije iideje ilirizma, i panhelenstva, i kasnijeg arbanaškog kvazi-ilirstva, s kojim isti blage veze nemaju.



Aha..znaci braca Srbi ne valjaju mladjanim Crnogorcima? O tome se u ovom dijelu posta radi? Daklem iz pouzdanih izvora znas sta je Jovan Cvijic rekao Pribicevicu? Fino. A medju Makedoncima nije bilo "pametnog svijeta" te bi znao odakle potice pa su ih zli Srbi posrbili,al' tu su braca Crnogorci da im otvore oci? Aj' da ja tebe posrbim,casom.. Ne pricaj gluposti..

Valjaju li nekom ili ne, pitaj nekog drugog. Mene ne interesuju oni kao stvar ukusa, već kao istorijski faktor na Balkanu, o čemu upravo pričamo.
Dakle, ono o čemu govorim, posrbljavanju Makedonaca, koje je dakako bilo posve nepotrebno, ukoliko su Makedonci doista i bili Srbi u to doba (balkanski ratovi i prva Jugoslavija). Ali da je iživljavanja bilo, to zna svako ko je bar dve knjige pročitao, a da nijesu tiskane u izdanju SANU, ili Crne Ruke. Od tadašnjih novina po Jugovini, pa do Carnagijeve komisije koja se bavila tim balkanskim ratovima, i njihovim posljedicama, kao i kasnijom trgovinom stanovništvom između tvojih Grka i Turaka između 1920-1922. godine - ako išta uopšte znaš o tome, a kako dosada izgleda, blage veze nemaš. Svakako da iz pouzdanih izvora znam za Pribićevića i Cvijića, kad i sam Pribićević o tome piše u svojoj “Dikataturi kralja Aleksandra”, koju takođe očito nijesi pročitala, pa normalno da onda nijesi niti pozvana da se po tom pitanju praviš pametna… nego ajd ti knjigu u ruke, pa za pola godine da mi se javiš… će na pivo da odemo ti i ja.

Uostalom, zašto bi Cvijića koji je u to doba, prije balkan. ratova aktivno sudjelovao u pomaganju “srpske stvari” u Makedoniji, trebalo doživljavati kao vjerodostojan izvor, kada je čovjek imao direktne interese u tome da Makedonce proglašava za Srbe? Jesi li čula ikad za pojam “kritička istoriografija”, i termin: “sine ira et studio”?

Naravno da je među Makedoncima bilo pametnog svijeta, a taj je pobjegao glavom bez obzira u pečalbu po Rumuniji i Americi, i nikad se više nije vrnuo u ove balkanske vukojebine. Uostalom, nakon vrbovanja većine inteligencije što je taj kraj imao od strane Grka, Bugara, i Srba, ko bi to trebao da čini tu inteligenciju? Pravo je čudo da su uopšte ostali zdravi na mozak, koliko-toliko; pošto su 1913. dobili nova prezimena (srpska), da bi im već 1941. Bugari dali nova, da bi tek 1945. vrnuli stara. Što će reći da su u 30 godina doživjeli da im identitet mijenjaju 3 puta. Nekome je to dovoljno da shvati neke stvari, ali tebi očito ne. Uostalom, nije njima trebalo ili ne-trebalo biti jasno ko su i što su, pa da ih se ne bi posrbljavalo, pa bugarčilo, pa tako dalje, već im je trebao neko da stoji iza njih da ih od tuđih pretenzija odbrani, ali kao što rekoh - nijesu imali sreće, pa da se Rusima uvuku dovoljno duboko u dupe, onako vješto kao što su to radili Srblji i Crnogorci. I ne trebaju njima Crnogorci otvarati nikakve oči, jer su Crnogorci i sami pre slijepi da vide kuda idu. Otvorili su njima oči Aca Karađorđević i Kosta Pećanac, u doba prve Jugovine. Dakako ti možda o tome ne znaš mnogo, i to samo po sebi nije ništa loše, ali ono što jeste loše je da pokušavaš raspravljati o temi koja ti je očito strana – kao što je meni npr. strana vožnja svemirskijeh brodova na ionski pogon.

The Severed Garden
30-11-06, 00:22
Da a ta ratnicka skupina je zivjela po pravilima moderne drzave blagostanja-Svedski princip.. I naravno nisu bili pleme. Kaze decak iz vode.. Opet pricas gluposti

Hahaha. Pa tebe stvarno treba u muzej staviti. Ajd' daj molim te pročitaj nešto novijega datuma, a ne Ćirkovića ili Ćorovića, ili Dimitrijevića-Apisa. Ajd nešto i od istoričara van Balkana. Ajd čitaj o razvoju i procesu etnogeneze kroz vijekove. Naravno da nije ratnička skupina stvorila državu preko noći, niti je živjela u blagostanju, već je to bio proces etnogeneze koji je trajao vijekovima, a to što ti imaš potrebu utrpati cijelu istoriju Balkana u 100 godina, to je tvoj promašaj, a ne moj. Čitaj npr.: Barforda, Florina Curtu, probaj i neke hrvatske naučnike (predložio bih ti i crnogorske, ali takvi prosto ne postoje) – M. Ančića, I. Mužića, L. Margetića, I.R. Miočevića, N. Budaka; ako te to interesuje – a ako ne – što uopšte radiš ovđe?



Daklem,surovi uslovi,siromastvo i stocarstvo-donekle nije posledica zaostalosti??!! Nego sta je to,molim te, visoko razvijeni turizam..

Brdski krajevi, ogoljeni do koske, sirotinja, nema poljoprivrede, već tek ekstenzivno stočarstvo (ukoliko uopšte znaš što to jeste, ako ne – uzeti u ruke Bratoljuba Klaića, pa štrikaj)… to nije dokaz ili element zaostalosti, već USLOV da se bude zaostao !
To nije posljedica niti simptom - već uzrok. Razlikuj to dvoje djevojko draga. Zaostali smo jer nas drugi jebu u mozak, i jer živimo na kršu i kamenjaru, u sirotinjskoj zemlji. To je problem… a ne da živimo na kršu i kamenjaru zato što smo zaostali. Pobrkala si žabe i babe.
Prvo uzrok pa tek onda posljedica, a ne obrnuto.


Znači, zaključak: potop.
BRE! Nije lako Srbin biti (sa kamena vodu piti).


I Ćipure....

Dakle, pojam Srbin je socijalni pojam, a SEBARA NIJE bilo u Zeti i Bosni!
Srbi su dakle, od starina, narod koji NE vezuje porijeklo, već SEBRE vezuje svetosavlje i u novije vrijeme Vukov konstruisani jezik.

Sebar čini mi se nije Srbin, već označava seljačinu sa plugom.. A sebara nema u CG jer u CG nema poljoprivrede na način i u mjeri kako je bilo u Srbiji, a i Bosna je po tom “feudalnom” principu bila takođe drugačija od Srbije. Dakle sebar je seljak, a Srbalj je nešto malo drugačiji pojam. (I ne zaboravi da je u sr. vijeku masa pojmova vezana za klase, tj. za socijalni status, stoga ni Srbi nijesu iznimka).
Cijenim pokušaj, ali smatram da si fulao, uostalom da bi takvo što dokazao, potrebno je pisati naučne članke, i malo se više potruditi, a ne citirati dnevne novine.
Uostalom, svakako da Srbe nužno ne vezuje neko zajedničko daleko porijeklo, ali ni mnoge druge narode. Tako da ti to i nije neko "otkriće". I kod nas je kao i vani (U Evropi) temelj ipak bio pripadnost političkoj zajednici, ili je to bio bar jedan od temelja.
A kod Srba je recimo, pripadnost srpskoj crkvi samo pospješila tu asimilaciju u Srbe, ali to samo po sebi nije ništa loše. Druga je stvar što neki od nas s time imaju negativna iskustva, pa od toga rade grčku tragediju. Ali čisto s obkjektivnog aspekta, to je samo bio dodatan faktor, koji je mogao ubrzati etnogenetski proces stapanja u jedinstven narod. Šteta je jedino što neki ne vide istoriju u hronološkom redu, i sa svim svojim sastavnicama, nego prde o sve-srpstvu, bez imalo samokritičnosti, pa zbog toga mora da ispašta nepismen srpski narod.

Kao što rekoh - nije lako Srbin biti...

Ćipur
17-07-08, 23:16
Ako moze neko da mi da neki link ili citat/text whatever da objasnim debilima nekim da ne postoje srpska plemena(suprotno onome sto wikipedia kaze...) i da plemena crnogorska nijesu bila srpska...

Nevjerovatno me nervira na srpskoj Wiki to sto tamo stoji da postoje neka srpska plemena, a srpska plemena su rastocena u prvom naletu vizantijske administracije jos u I mileniumu!

Ne postoji vec stoljecima i stoljecima nikakva plemenska organizacija drustva u Macvi, na Kosovu, Sumadiji, Juznoj Srbiji, Srijemu .... NIKAKVA PLEMENSKA ORGANIZACIJA DRUSTVA!


O tome cak pise i na velikosrpskom sajtu RASTKO:




I. Plemenska organizacija i srodstvo

Arbanasi Kosova i Metohije, kao god oni iz severne Arbanije, imaju sa Crnogorcima mnogo istovetnih karakternih osobina, koje potiču iz srodničkih veza i života pod jednakim uslovima, izmešani ili u neposrednom susedstvu.

Između svih balkanskih naroda pa i u Evropi, plemensku organizaciju su sačuvali jedino Crnogorci i Arbanasi....

http://www.rastko.org.yu/rastko-al/folklor/sorovic-folklor_l.php



N_L,

dobro bi bilo da budes uporan i da nekako izdejstvujes da se makne sa Wiki ta nebuloza - srpska plemena!

Ćipur
07-09-08, 20:59
Podgoricom



NAKON DEVET SRUŠENIH OBJEKATA NEVJERICA I TIŠINA MEĐU MJEŠTANIMA KUČKE PLANINE



Korita prošarana ruševinama


Na Koritima juče mukla tišina. Priča se u pola glasa sa prizvukom ogorčenja. Neizbježna tema razgovora je prekjučerašnja akcija Građevinske inspekcije, koju su mještani nazvali trećom poharom Kuča. Sa njihovih lica čita se neraspoloženje, razočaranje, ljutitost, bijes ... Povrijedila ih i izjava građevinskog inspektora da su sami krivi za rušenja jer nijesu pravilno iskoristili svoje običajno pravo niti su jedinstveno djelovali da zaštite imovinu.
U Polja juče čovjek mrka lica prevrće ostatke objekta u koji je uložio trud, znoj, velika novčana sredstva. Za svega pola sata sve je otišlo u prah.
U dijelu Korita poznatom kao Toke, ima najviše ruševina. Mještani i dalje u nevjerici da im običajno pravo nije pomoglo da sačuvaju vikendice.

Prof. dr Novo Vujošević, sociolog, smatra da je teško iskorijeniti ustaljeno mišljenje mještana da su planine plemenska svojina što se kosi sa novim pravnim poretkom u državi.
- U svijesti ljudi je da se radi o njihovoj svojini, jer se planina vjekovima javljala kao kolektivna svojina u ovom slučaju plemena Kuča. Ali, tu se javlja suprotnost između legitimnog prava koje država donosi i običajnog prava koje je ustaljeno u svijesti građana. Običajno pravo i dalje egzistira u svijesti građana. Građani su Valtazara Bogišića smatrali velikim, jer je on inkorporirao običajno pravo u zakon, i priznao da je njihovo ono što im je vjekovima pripadalo. Ne mogu mještani da se odreknu nečega za čem smatraju da je njihovo vjekovima, kao što Kuči smatraju da su Korita njihova plemenska svojina. To što je vjekovima važilo ne može se tako brzo izbrisati. Ovdje se radi o sukobu između običajnih prava koji su ukorijenjeni u svijesti građana i pravnih uređenja koje po novom ustrojstvu donosi država - navodi Vujošević.

On smatra da je neophodno naći kompromisno rješenje, koje će uskladiti običajno pravo i nove zakonske propise.
- Esencijalno je da se u novi urbanistički plan, koji najavljuje gradska vlast, uskladi običajno pravo sa pravnim normama. Mora se naći središnja forma koja će da omogući da plan funkcioniše. Moraju se poštovati institucije sistema, ali se mora čuti i mišljenje mještana - kaže Vujošević.
U Kučima, inače, vlada običajno pravo da vikendice na Koritima, plemenskoj planini, mogu praviti samo mještani koji imaju sačuvano ognjište u jednom od mnogobrojnih kučkih sela. Poslednjih godina je to, međutim, narušeno, pa su počeli da grade i građani sa drugih područja, a gradnjom je napadnut i prostor oko izvora Ljuđe.

D.S.V.

DAN, 07. 09. 2008. (http://www.dan.cg.yu/?nivo=3&rubrika=Podgoricom&datum=2008-09-07&clanak=157929)

.


Banjani su prisajedinjeni Crnoj Gori 1878 na Berlinskom kongresu.
To je tzv.Stara Hercegovina. .... ili tačnije to je bila BOSNA, dio BOSNE, prije te Hercegovine, bar onaj po kome je dobila ime - Herceg Stjepan Kosača, sam sebe je smatrao Bosancem!

:cool:

CAKI
17-09-08, 21:52
Približavanje hercegovačkih, brdskih i crnogorskih plemena Mlečanima počelo je kad i rat. Crnogorci su uporno odbijali da daju godišnji harač skadarskom sandžakbegu. Nijesu to učinili ni kad je beg posjekao, kako bi svima zaprijetio, petnaest uhvaćenih Crnogoraca. Kad se uvjerio da drukčije ne može primorati Crnogorce na plaćanje harača, beg je sakupio vojsku od 3000 ljudi i pokušao da silom prodre u Crnu Goru. "Crnogorci, zajedno sa Grbljanima, dočekaše Turke ispod Pješivaca, i u jednodnevnoj borbi, 16. septembra 1645...."
Od kad to postoje Hercegovacka plemena?
A Stara Hercegovina je cini mi se bila najmanje kroz istoriju Crnogorska,to je sto se tice ovog da je to nekad bio deo Bosne..

Ćipur
18-09-08, 00:55
Podgoricom


GRAĐEVINSKA INSPEKCIJA PONOVO NA KORITIMA


Juretić snimao vikendice


Građevinska inspekcija ponovo je juče posjetila Kučka Korita na kojima je prošle sedmice porušila devet objekata. Inspektor Vladan Juretić razgovarao je sa vlasnicima vikendica i pravio foto dokumentaciju postojećih objekata.
Iako su predstavnici Odbora za zaštitu Korita od bespravne gradnje početkom ove nedjelje zatražili sastanak sa šefom građevinske inspekcije Vlatkom Vučinićem, on im nije izašao u susret. Prema rječima, potpredsjednika Odbora Perice Spaića, to tijelo se zalaže da se problem bespravne gradnje na Koritima riješi u duhu zakona i starih običaja, odnosno da se nikome od Kuča ne ruše vikendice. Pri tom, Odbor se ne protivi uklanjanju objekata koje su gradili oni koji nisu iz Kuča poslije 2004. godine, kada je predata peticija protiv takve gradnje.
Povodom ovog problema Kuči će najvjerovatnije održati zbor na Ublima tokom predstojećeg vikenda.
Od devet objekata koje je inspekcija srušila prošlog petka, četiri su gradili Kuči, a preostalih pet doseljenici iz drugih krajeva Crne Gore. Inspekcija je u više navrata od aprila ove godine upozoravala da se zaustavi gradnja na Koritima do donošenja prostorno-planskog dokumenta koji je u pripremi.

S.P.

http://www.dan.cg.yu/?nivo=3&rubrika=Podgoricom&datum=2008-09-11&clanak=158280

Ćipur
18-09-08, 01:01
Podgoricom



GRAĐEVINSKU INSPEKCIJU I POLICIJU JUČE NA KORITIMA DOČEKALE BARIKADE


Kuči poručili Mugoši da ih ostavi na miru



Građevinsku inspekciju juče su mještani kučkih Korita dočekali barikadama pokazujući da nijesu dobrodošli. Prve prepreke na putu, posječeni borovi, postavljene su u Građenu i do početka Korita, u dužini od oko pet kilometara, na svakih 200 metara radnike izvršne službe Građevinske inspekcije i policije dočekale su barikade. Tu gdje nije bilo drveća mještani su pravili gomile kamenja, koje su radnici morali razbijati maljevima. U momentu kada radnici uklone barikade, stotinjak Kuča bi sjelo na put, a policajci su dizali jednog po jednog.
Prilikom uklanjanja poslednje barikade priveden je mještanin Radenko Marović. Policajci su rekli da je pokušao da izbuši gumu na pikameru. Nakon tog incidenta i tri sata uklanjanja barikada inspekcija je stigla na Korita. Pikamer se prvo uputio ka vikendici uhapšenog Radenka Marovića. Njegov sin popeo se na krov vikendice, a zvuk bagera rasplakao je djecu, među kojima je bila i jedanaestomjesečna beba, koja su se do tog momenta bezbrižno igrala u vikendici.
Pikamer se nakon toga uputio i porušio temelje porodicama Nikić, Ceković, Aprcović i Vuksanović.
Mještanin Igor Milić smatra da je Miomir Mugoša poslao inspekciju da ruši po političkoj osnovi.
- Nijedan glas nikada vlast nije dobila od nas i niti će, tako da je sve ovo po političkoj osnovi. Na zatrijebački katun je većina albanskog stanovništva, ali tamo ne smije da se pojavi - rekao je Milić.
Milić je oštro zamjerio zašto ne idu na zatrijebački katun tvrdeći da su u Košticama napravljene barikade gdje ni zec ne može da prođe.
Za Bora Mijovića je rušenje na planini sramota za vlast.
- Ovo je inspekcija Miomira Mugoše koju on šalje da ruši sirotinji. Što nam Glavni grad odnosno gradonačelnik nije doveo struju nego smo je mi sami doveli - rekao je Mijović.
Njegov brat Ratko Mijović smatra da Mugoša ruši vikendice onima koji nijesu za vlast.
- Bezobrazno je ovo što rade od nas. Izgleda da se na ovome neće zaustaviti i ko zna šta će biti na kraju. Branićemo kuće. Što Mugoša ne ruši po Marezi gdje je uzurpirano ko zna koliko hektara, nego su došli 50 kilometara od grada - ističe Mijović.
Mještanin Miško Mijović kaže da to što radi Građevinska inpekcija ni turski osvajači nijesu radili.
- Ovo je sramota i to niko nikad nije radio. Moramo se organizovati kako bi se branili jer nam ništa drugo nije preostalo. Od ovoga treba da se stidi kompletna vlast - navodi Miško Mijović.
Njegova majka Mijolka Mijović poručila je da ih Mugoša ostavi na miru jer oni hoće da žive kao svi ostali ljudi.
- Sramota. Još bi trebalo bombe na nas da baci - rekla je Mijovićeva.


Sastanak Kuča u nedjelju


Predstavnici Odbora za zaštitu Korita od bespravne gradnje u nedjelju će održati sastanak na kojem će, kako je rekao Brano Ivanović, predsjednik Odbora, biti dogovoreno šta dalje preduzeti.


Sudska zabrana za dubirog Marovića


Vlasnik vikendice - dubiroga, sagrađene u blizini vodoizvorišta Radenko Marović kaže da je Vlatko Vučinić, šef Građevinske inspekcije, lično riješio da mu sruši vikendicu.
- Kada su u petak pokušali da je sruše, Vučinić je po Juretiću poručio da će mi srušiti kuću i auto servis u gradu ako mi ne sruše ovu na Koritima. Nakon toga sam se obratio advokatu i 8. septembra Osnovni sud je donio zabranu rušenja te da je za 17. septembar zakazano ročište. Sudsku zabranu pokazao sam Juretiću, a on mi je rekao da mogu da je bacim u smeće jer je on sud te da će mi kuća biti srušena - kaže Radenko Marović.


Sramota je rušiti sirotinji


Mladen Spaić, koji je iz Amerike došao u posjetu bratu kaže da je rušenja na Koritima prava diktatura.
- Pola svijeta sam prošao i ovo još nigdje nijesam našao. U ovoj zemlji ne živim 40 godina. Došao sam na odmor i vidim da ruše sirotinji koja je od usta porodice odvojila ne bi li sagradila baraku jer ovo nijesu kuće nego barake. Ovo je najveća sramota koju može da napravi jedan gradonačelnik. Mještani su ga molili da dođe i popriča sam njima, ali niko nije došao što je žalosno - kaže Spaić.


A.D. - N.S.


http://www.dan.cg.yu/?nivo=3&rubrika=Podgoricom&datum=2008-09-13&clanak=158508 (http://www.dan.cg.yu/?nivo=3&rubrika=Podgoricom&datum=2008-09-13&clanak=158508)





Bageri jači od barikada



DRAMATIČNE SCENE NA KUČKIM KORITIMA



Četiri srušena temelja, pokušaj mještana da balvanima spriječe dolazak bagera, privođenje, obilježeili su jučerašnju intervenciju Građevinske inepskcije na Koritima Kučkim uz asisitenciju jakih policijskih snaga i hitne pomoći. Srušeni su temelji za vikendice porodica Ceković i Aprcović , kao i Ranka Nikića, i četvrti temelj za koji niko nije znao ko ga je izgradio.
Mještani i vlasnici kuća su od mjesta Građena do Korita Kučkih postavili oko 15 barikada od posječenih trupaca bukove i borove šume, kao i ogromnog kamenja. Radnici Građevinske inspekcije su barikade uklanjali bagerom, a u jednom trenutku je više mještana sjelo na put kako bi spriječili mašinu, ali su onda intervenisali policijaci i tada je priveden Radenko Marović koji je šrafcigerom pokušao da probuši gumu na “pikameru”, kojim se razbijaju ploče.
Predsjednik Odbora za odbranu od devastacije Korita Branislav Ivanović kazao je da su mašine Građevinske inspekcije jutros iznenadile Kuče i da ga je strah da će doći do sukoba, jer nijedna kuća nije vrijedna ljudskog života.
-Postojao je dogovor da se održi sastanak u 10 časova u nedjelju, kako bismo se dogovorili sa predstavnicima glavnog grada i da do tada nema nikakvog rušenja. Tražimo da se mašine zaustave i garantujem da se nijedan ekser neće zakucati dok ne nađemo rješenje zajedničkog problema, kazao je Ivanović i dodao da su Kuči tražili prijem kod šefa Građevinske inspekcije Vlatka Vučinića, ali on nije našao za shodno da razgovara sa njima.
Prije nego što je policija privela Radenka Marovića, on je novinarima saopštio da posjeduje sudsko rješenje koje odlaže svako rušenje do zakazanog ročišta 17. septembra. Na tu tvrdnju Marovića, građevinski inspektor Vladan Juretić je kazao“ i mi imamo nalog za rušenje i stati nećemo”. Marović je dodao da ako sud kaže da se kuća ukloni, on će je sam srušiti.
Mještanin Boro Mijović prokomentarisao je da je “žalosno i sramotno što radi Građevinska isnpekcija na Koritima Kučkim”. Radnici Građevinske inspekcije prošlog petka na Koritima srušili su pet vikendica i četiri temelja.
Na Koritima Kučkim juče su bili i predstavnici inspekcije za šume i saopštili novinarima da su mještani, kako bi postavili barikade ne cesti, posjekli 15 stabala bukve i bora.


Penjanjem na krov odložio rušenje


Radnici Građevinske inspekcije juče nijesu srušili vikendicu Radenka Marovića zato što se u njoj nalazila njegova žena i dvoje maloljetne djece, a njegov brat od strica Miroslav popeo se na krov kuće. Miroslav je sa krova vikendice poručio inspektoru Juretiću “da će on ako treba poginuti, ali se kuća srušiti neće”. Miško Mijović, Radenkov komšija, pokazao je sudske papire Marovića u kojima stoji da ima sve potrebne dozvole za gradnju vikendice i papiri su predati šefu Građevinske inspekcije Vlatku Vučiniću i potpisali su ih Branislav Ivanović i njegov zamjenik Perica Spaić.


Ve. MILOŠEVIĆ,
FOTO: Z. ĐURIĆ


http://www.vijesti.cg.yu/index.php?id_pre=281116&godina=2008 (http://www.vijesti.cg.yu/index.php?id_pre=281116&godina=2008)

Ćipur
18-09-08, 01:09
KUČI NA ZBORU PORUČILI VLASTIMA


Nećemo mirno gledati ZULUM


Predstavnici Kuča tražiće da se hitno sastanu sa rukovodstvom Mjesne zajednice Ubli i predstavnicima gradskih organa kako bi se razgovaralo o načinu rješavanja problema uzurpacije zemljišta na Koritima i izbjeglo dalje rušenje objekata, zaključak je sa jučerašnjeg sastanka koji je organizovao Odbor za zaštitu Korita od bespravne gradnje. Pored toga, na sastanku, koji je održan u crkvi Svetog arhiđakona Stefana na Koritima, dogovoreno je da počnu pripreme za održavanje zbora Kuča na Ublima, na koji će biti pozvani i predstavnici lokalne samouprave.
Sastanku, koji je vodio predsjednik Odbora Branislav Ivanović, prisustvovali su, pored ostalih, i dva poslanika Skupštine Crne Gore, rodom iz Kuča - Neven Gošović (SNP) i Momčilo Vuksanović (SL), kao i poslanik Novak Radulović (SL), koji je pozvan kao gost.
Gošović je podsjetio da problem na Koritima već dugo postoji, da je praktično "visio u vazduhu", a s obzirom na to da ga Kuči nisu rješavali, krenuo je da ga rješava gradonačelnik Miomir Mugoša, i to, kako tvrdi, na štetu Kuča.
- Ali, moramo stvari posmatrati realno i pred sobom priznati da Korita nismo sačuvali kao što bi ih naši djedovi i pradjedovi sačuvali. Činjenica je da je bilo i uzurpacija, prodaje zemljišta, samovolje pojedinaca - iza čega niko od nas niti želi, niti može da stane - rekao je on.
Gošović je istakao da je neophodno pripremiti pravnu zaštitu za slučaj da inspekcija donese nova rješenja o rušenju.
Momčilo Vuksanović je kazao da je bio "iznenađen i vrlo potresen" kada je dolazeći na Korita vidio pokidane jele i borove.
- Zar je moguće da se to dešava? Kao da sam gledao televizijski snimak iz Osetije ili Kosova, ne bilo primijenjeno. Dolaze bez ikakvog upozorenja, možda i sa razlogom za neke stvari, ali više bez razloga, i to preskačući Omerbožoviće i Kakaricku goru i sve ono što je uzurpirano po drugim krajevima - rekao je Vuksanović.
On je istakao da se Kuči moraju uklapati u zakonske propise i norme, ali je istovremeno ukazao da je to otežano zbog toga što je loša saradnja između stanovništva i mjesnih zajednica na čijem čelu su, kako tvrdi, nametnuti povjerenici vlasti, a ne oni kojima je narod ukazao povjerenje.
Simo Ivanović, jedan od učesnika u raspravi, iznio je mišljenje da je rušenje na Koritima jedinstven slučaj u istoriji Crne Gore.
- Kuči su napadnuti na jedan bespravan i neprimjeren način. Dosad se u istoriji Crne Gore još nije rušilo po planinama i katunima kao što se radi sada u Kučima - rekao je Simo Ivanović, napominjući da je planina kučka i zatrijebačka i da je krvlju plaćena.
Perica Spaić, potpredsjednik Odbora, optužio je građevinskog inspektora Vladana Juretića da je bacio "zlu krv" među Kučima tvrdnjama da su neki od njih prijavljivali komšije i rođake. Gošović je tim povodom zamolio da Kuči čuvaju jedni druge i da ne prihvataju ono što se plasira sa ciljem da se zavade.
Prisutni na sastanku izrazili su bojazan da inspekcija može još danas doći da ruši i načelno se dogovorili da joj se u tom slučaju radikalnije suprotstave, ali nisu precizirali na koji način.
Novak Radulović je ocijenio da je nečuveno nasilje pokazano prema Kučima, ali je, isto tako, apelovao da se smire strasti.
- Jedna glava je mnogo vrednija od svih materijalnih dobara - rekao je on.

Malisori se neće miješati

U ime nevladine organizacije iz Koća koja je zadužena za zaštitu dijela Korita koja pripadaju Malisorima, sastanku je prisustvovao Vasilije Nuculović koji je kazao da se oni neće miješati u nastali problem.
- Jedino mjesto u Crnoj Gori gdje se ne gradi nego ruši, jesu ova Korita. To je vrlo ružno, baš kako ne treba - kazao je on.
Nuculović je dodao da njihova NVO nema ništa protiv dubiroga koji inspekcija namjerava da sruši, o čemu će se i pismeno izjasniti, ali da insistiraju da se zaštiti izvor Ljuđa.

S.P.

http://www.dan.cg.yu/?nivo=3&rubrika=Podgoricom&datum=2008-09-15&clanak=158744

CAKI
20-09-08, 23:20
Postoje u srpskoj "istoriografiji".
U isto vrijeme one bezbrojne Morlake i Vlahe koji su pretvoreni u Srbe tokom 19. vijeka, "poštena" srpska "istoriografija" zove SRBI! :lolblue:

http://forum.cafemontenegro.com//showthread.php?t=27029


Pola naseljenika u Staroj Hercegovini su iz ravnice i primorja Duklje / Zete, zar ne? Oni su tamo i donijeli plemensku organizaciju, zar ne?

.

Dje mogu naci nesto vise o tim Morlacima,zanima me ko su oni i kako su "preobraceni" u Srbe?Nesto je bilo na forumu al ne mogu naci..
E sad za ovo da se u Staru Hercegovinu naselilo stanovnistvo iz Stare CG nisam nesto preterano obavesten...Drobnjaci su starosedeoci koliko ja znam a imaju plemensku organizaciju(i to jaku),a pripadaju Staroj Hercegovini...

DesertFox
21-09-08, 12:47
Pola naseljenika u Staroj Hercegovini su iz ravnice i primorja Duklje / Zete, zar ne? Oni su tamo i donijeli plemensku organizaciju, zar ne?

.

Tamo đe je plemenska organizacija, tamo su dominantno, ako ne izključivo izvorni Crnogorci, potomci Dukljana. U ostale krajeve današnje CG đe je ta organizacija nestala potomci Dukljana nijesu toliko bili dominantni ili su predugo bili pod okupacijama raznijem da bi sačuvali svoju organizacionu strukturu.

Što se tiče zapadnoga dijela nikšićske obštine, tamošnje stanovništvo su potomci Crnogoraca doseljenijeh u te krajeve prije 350-400 godina. Prema predanju, raniji stanovnici toga kraja bili su "neki tuđ narod" koji se odselio put Srbije.

I, svakojako je to puno više od "pola naseljenika" iz južnijeh krajeva Zete/Duklje, u cijelu ne znam zašto zvanu Staru Ercegovinu, kad je riječ o turskoj Ercegovini? Stara CG je cetinjski kraj, kolijevka moderne crnogorske države, Stara Srbija je Raška, kolijevka srbske države. A, Stara Ercegovina? Kolijevka nečesa? Bezsmislica.

DesertFox
21-09-08, 13:01
Imaš po ovom forumu i po internetu kolko ti duša voli članaka o Morlacima / Vlasima, sadašnjim Srbima.


Zanima me odkud ti ideja da su SVI hrvatski i bosanski Srbi korijenom Vlasi? Koliko znam, ogroman broj njih su potomci doseljenika iz Crne Gore, osobito u dalmatinsko zaleđe. Ili mniš smo i mi nekakovi Vlasi? Za Srbe u Bosnu bliže Savi bi se moglo reć e su potomci Vlaha, ali za one u južnome dijelu bosanske Krajine, barem je upitno.

Ćipur
21-09-08, 13:35
Zanima me odkud ti ideja da su SVI hrvatski i bosanski Srbi korijenom Vlasi? Koliko znam, ogroman broj njih su potomci doseljenika iz Crne Gore, osobito u dalmatinsko zaleđe.

Bosanski i hrvatski - sadašnji Srbi su SAMI SEBE zvali Vlasima do 19. vijeka, dok Vuk Karadžić i društvo moko njega nijesu počeli da ih pretvaraju u Srbe.
I Mlečani i Austrijanci i Turci su ih takođe zvali Vlasima.

Mogu ti ostaviti linkove da čitaš o Morlacima / Vlasima?


Ili mniš smo i mi nekakovi Vlasi?

Crnogorci su mix Morlaka, Albanaca (Malisora), Slovena i nešto malo svačega ostaloga, s tom razlikom što su Crnogorci sami sebe počeli nazivati CRNOGORCIMA, prije 500 godina.
Svi oni: Morlaci, Malisori i Sloveni + nesto malo ostalih, su zivjeli ovdje jos u dukljanskoj drzavi.

Ćipur
04-11-08, 20:16
NEVLADINA ORGANIZACIJA „SRBI U 21. VIJEKU” POZVALA PRAVOSLAVNI SRPSKI NAROD NA ODBRANU CRKVE NA RUMIJI


Višnjić: Crnogorska plemena moraju odbraniti zajedničku državu


Podgorica, 26. jula - Predsjednik nevladine organizacije „Srbi u 21. vijeku” Aćim Višnjić pozvao je danas pravoslavni srpski narod na odbranu crkve na Rumiji, jer to nije samo odbrana te svetinje već i vlastitog dostojanstva, jezika i zajedničke otadzbine sa Srbijom.

- Istovremeno pozivamo sva crnogorska plemena koja su ušla u sastav Crne Gore prije, za vrijeme, i poslije Berlinskog kongresa da pripreme vlastite referendume za ostajanje u zajedničkoj srpskoj državi. U slučaju da aktuelni režimski fašisti nasilno osamostale Crnu Goru, to više ne bi bila naša država i legitimno je pravo srpskog naroda na svoju državu, rekao je Višnjić.

On je naglasio da je udar na crkvu na Rumiji identičan rušenju lovćenske svetinje i potezanje obarača protiv srpskog naroda i njegove crkve u Crnoj Gori.

- Jedini način da se spasi građanski mir jesu hitni vanredni parlamentarni izbori pod strogom kontrolom međunarodne zajednice i kompletna opozicija je obavezna da prisili nenarodni režim na raspisivanje vanrednih izbora u Crnoj Gori, kazao je Višnjić. Predsjednik organizacije „Globalni odgovor drogama” Dejan Bešović je naglasio da nije postojala nikakva neregularnost kada je u pitanju postavljanje crkve na Rumiji.

- Sve je urađeno u saglasnosti sa članovima Vrhovnog savjeta odbrane, čak su i crnogorski članovi bili blagovremeno obaviješteni, naglasio je Bešović.

Ta organizacija je uputila pismo premijeru Milu Đukanoviću u kojem se poručuje da su od premijera očekivali da iskorijeni drogu i ostale bolesti sa ovih prostora, a ne da zloupotrebljavajući funkciju ruši crkve i svetinje i pozvala nadležne organe da oslobode rodoljuba Blagoja Tapuškovića.

Mr. J.

http://www.pobjeda.co.me/citanje.php?datum=2005-07-27&id=67112

Ćipur
03-12-08, 00:25
Novak Kilibarda: OSMANSKA DRŽAVNOST NIJE U TOTALU ISKORIJENILA CRNOGORSKU DRŽAVNOST



Skender-beg Crnojević utisnuo je u potpisni pečat sandžak-bega heraldički znak dinastije Crnojevića, a u svojoj potpisnoj intitulaciji zadržao je administrativne atribucije svojih pravoslavnih predaka ľ kneževa Crnojevića



Novi gospodar dvoglavog orla



Prvi talas islamizacije u Crnoj Gori počeće tokom vlasti Skender-bega Crnojevića, i to u višim socijalnim krugovima. Činjenica da se Skender-beg Crnojević, dojučerašnji talac u Istambulu, vratio u Crnu Goru s novom vjerom i visokim činom, značila je da će prevjeravanje ljudi iz višeg društvenog sloja više značiti oponašanje postupka koji je učinio sin kneza Ivana Crnojevića, nego prelazak u novu vjeru, što podrazumijeva moralni lom i osudu od strane onih koji su ostali u staroj vjeri. Uostalom, ne treba zaobići činjenicu da su se zapadno i istočno krilo hrišćanske crkve, poslije raskola 1054. godine smjenjivali u nekolika maha na teritoriji Crne Gore odnosno Zete, što znači da se u vrijeme prve islamizacije u Crnoj Gori, na neki način, nastavljala praksa vjerske labilnosti. Sjetimo se samo istoriji dobro poznatog događaja - da je Stevan Nemanja kršten u katoličkoj crkvi, a da je kasnije prišao pravoslavnoj. Nemanjin najstariji sin Vukan bio je katolik, a najmlađi sin Sava bio je pravoslavni kaluđer i prvi arhiepiskop Srpske pravoslavne crkve.
Pravoslavlje će se mnogo kasnije konsolidovati kao ideologija oslobodilačke borbe koju će inicirati Karlovački mir 1699. godine, odnosno interes Rusije za crnogorski antiislamski otpor poslije osmanskog poraza pod Bečom 1683. godine. Ta konsolidacija suziće prostore za opstanak crnogorskog islamizovanog življa u četirma nahijama ľ Katunskoj, Crmničkoj, Riječkoj i Lješanskoj. To sužavanje prostora za opstanak islamizovanih Crnogoraca najčešće se naziva istragom ******** početkom XVIII vijeka. Međutim, kritička istorija ne raspolaže ni jednim podatkom da se ta istraga izvršila onako kako je opisuju usmene epske pjesme i Njegošev Gorski vijenac.
Skender-beg Crnojević utisnuo je u potpisni pečat sandžak-bega heraldički znak dinastije Crnojevića i dvoglavog orla, a u svojoj potpisnoj intitulaciji zadržao je administrativne atribucije svojih pravoslavnih predaka i kneževa Crnojevića. Te činjenice, odnosno mogućnost crnogorskog sandžak-bega da poštuje državnost svojih pravoslavnih predaka, odnosno dinastije Crnojevića, odista je odličan dokaz da je Ahdnama sultana Mehmeda el Fatiha konotirala specifična prava naroda i prostora koje je osvojio. Ona prava i slobode koji su, nažalost, i danas uskraćeni ne malom broju naroda i prostora na zemlji. Nadam se da će sasvim novi, odnosno vjerski i nacionalno neopterećeni, pristup Osmanskom carstvu, nalaziti sve više mjesta u školskim udžbenicima u Crnoj Gori.
Da je pod novim gospodarom Skender-begom, konvertitom, bio snošljiviji socijalni položaj u Crnoj Gori, nego pod njegovim ocem, pravoslavnim knezom Ivanom Crnojevićem, čije je energično suprotstavljanje osmanskoj sili podrazumijevalo socijalne napore crnogorskog življa, svjedoči činjenica da vrijeme Skender-bega, i prvoga talasa islamizacije pod njegovom egidom, nije ostavilo u narodnoj tradiciji nikakvoga traga.
Vladika Petar II, pjesnik Gorskog vijenca, u predgovoru antologije usmenih deseteračkih pjesama Ogledalo srpsko, koju je Vladika sačinio, čudi se što nema pjesama o oružanim sukobima s Turcima na crnogorskoj teritoriji, koji su se događali tokom XVII i XVIII vijeka. Prva pjesma u Njegoševoj Antologiji je Srpsko badnje veče u kojoj se govori o tzv. istrazi ******** pod Vladikom Danilom, što je upravo tematika i Gorskog vijenca kao sinteze usmene deseteračke poezije koja prevashodno govori o borbi Crnogoraca s Turcima.
Međutim, tom čuđenju mjesta nema zato što su ti ratni okršaji značili sukobe Osmanlija i Venecije, sukobe u kojima su učestvovali Crnogorci, bilo kao islamizovani građani Crne Gore na strani Osmanlija, bilo kao uslužnici tada moćne Venecije. Njegoš će u Gorskom vijencu pjesnički krilatim riječima proslaviti Baja Pivljanina koji je kao mletački borac poginuo u okršaju s Turcima na Vrtijeljci 1686. godine, ali o pogibiji toga junaka, koji se stavio u službu Venecije, ne pjeva usmena deseteračka poezija. Ta ista poezija proslavlja junaštvo Baja Pivljanina kao hajduka prije nego što je stupio u mletačku službu.
Njegoš kaže da:
"soko Bajo su tridest zmajevah
mrijet neće dok svijeta traje",
a klasična narodna pjesma, kao mjera kolektivne svijesti, o bici na Vrtijeljci ćuti. Znači, da se tokom XVII i XVIII vijeka nije antiturski otpor bio domogao kolektivne svijesti Crnogoraca, što bi bio nezaobilazan preduslov za usmenu junačku pjesmu kao sliku takve svijesti.
Njegošu, kao dinastu i državniku, svaki ratni okršaj protiv Osmanlija na teritoriji Crne Gore bio je, iz ideološko-političkih razloga, prihvatljiv kao podsticaj za tekuću oslobodilačku borbu Crnogoraca, koju i vjerski i propagandno i lukrativno pospješuje Rusko Carstvo. Prema tome, ustupci koje su turski sultani, u vrijeme osvajačkog uspona Osmanske Carevine, što osvjedočava Ahdnama Mehmeda el Fatiha, kojom se štite vjerska prava bosanskih katoličkih duhovnika, i pravo crnogorskog sandžak-bega Skendera Crnojevića da poštuje znake državnosti svoga oca, kneza Ivana Crnojevića, energičnog borca protiv turske sile, jesu dokazi da nacionalno i vjerski usmjereni istoriografi nijesu u pravu kad ne prave razliku između odnosa Osmanskog Carstva prema neislamskim narodima, kad je Carstvo bilo u svom usponu, i njegova odnosa prema tim istim narodima u periodu osipanja Carstva. Nije se prema pokorenim hrišćanskim narodima odnosio jedan Sulejman Veličanstveni ili jedan Mehmed el Fatih kao što će se prema tim narodima odnositi poneki sultani iz vremena kad je Osmansko Carstvo nazivano bolesnikom na Bosforu.
U cjelokupnoj klasičnoj pravoslavnoj usmenoj poeziji, koju transparentno predstavlja Zbornik Vuka Karadžića, ne može se naći ni uvredljiva ni grka riječ na račun osmanskog cara i kalife. Davno je zapisana i narodna sentenca: ôBistra voda teče iz Stambola, a raja je mutnu pijeö.
Zraci političke mudrosti osmanskih sultana, kakvi su zakonodavac Sulejman Veličanstveni i osvajač Vizantije i Bosne, Mehmed el Fatih, izgubiće svoju vidljivu svjetlost toko osipanja osmanske moći, ali će, ipak, latentno trajati kao uintegrisani kvalitet u tkivo odnosa Osmanskog carstva prema neosmanskim narodima koje je ono bilo osvojilo. Nadam se da će sljedeći osvrt na te istorijske kvalitete to potvrditi.
Knjaz (1860-1910) i kralj (1910-1918.) Nikola I Petrović vodio je, i to vrlo uspješno, oslobodilačke bojove protiv Turaka u tzv. Velikom ratu 1876-1878. godine. Tokom tih borbi osobito se isticao junaštvom Selim-beg iz Bara. On je u Barskoj tvrđavi dugo odolijevao energičnoj crnogorskoj opsadi. Bezmalo, kao Osman na Plijevni, čiji je ratnički podvig ušao u pjesmu i tradiciju. Kad je na kraju iscrpio sve svoje snage, Selim-beg je istakao bijelu zastavu, ali pod uslovom da se očuva čast njegova i njegove vojske.
Knjaz Nikola je doslovno prihvatio prijedlog, pa će Selim-beg, zadovoljen takvim postupkom crnogorskog knjaza, ostati da živi na svom feudu u Baru; dakle, pod vlašću knjaza Nikole, ili, kako bi se to narodski reklo - pod krilom crnogorskog gospodara!
Jednom prilikom, tokom neke Selim-begove posjete Cetinju, doživio je on verbalnu uvredu od nekoga iz knjaževske kamarile. Ponosni beg i ratnik požalio se knjazu Nikoli na neviteški incident zahtijevajući pasoš za selidbu u Tursku. Knjaz se Begu ispričao konkretnom zauzetošću i predložio poznatom ratniku, i dojučerašnjem svom neprijatelju da sjutri dan dođe u knjaževski dvor za ono što traži.
U određeno vrijeme došao je Selim-beg u dvor knjaza Nikole na Cetinju, i zatekao ono čemu se nije nadao.
U knjaževskoj dvorani bila je prisutna sva dvorska svita i najzaslužniji crnogorski junaci koji su se bili zatekli na Cetinju. Knjaz je pozvao Selim-bega da sjedne na mjesto koje je bilo upražnjeno s desne Knjaževe strane. Selim-beg je sjeo, a knjaz Nikola je tom skupu pročitao pjesmu koja ima naslov Turčinu.
Nadam se da će samo nekoliko stihova iz te apoteoze rasvijetliti i crnogorskog državnika Nikolu I i velikog turskog junaka Selim-bega, odnosno da će citirani stihovi ukazati na onu fluidnu atmosferu kojom su se kretali istorijski narodi na relaciji bilo prijateljskih bilo neprijateljskih odnosa. Možda se to mogao i kraće reći napomenom da je odnos Nikole I prema Selim-begu i Selim-bega prema Nikoli I upravo homerska atmosfera koja znači interferenciju poštovanja suprotstavljenih strana. Evo tih stihova:

Što te ruže lave stari,
Istočnoga care svijeta,
Orle, koji sred zapada,
U pohod nam dolijeta (...)

Pitam: U boj ko to može
Da se s tobom barabari
Do nas takih siromaha? (...)

Pa sad kad se dobro znamo,
Ostaje nam jedan drugom ľ
Da junačku poštu damo (...)
Vjerujem da Ahdnama Mehmeda el Fatiha iz 1463. godine i odnos Skender-bega prema pravoslavnoj dinastiji Crnojevića kojoj je krvno pripadao latentno struje kroz pjesnička djela Nikole I. Posebno kroz apoteoznu pjesmu Turčinu koju je ispjevao državnik koji je, takoreći, od svog stupanja na presto 1860. do završetka Balkanskih ratova 1913. godine, vodio velike bojeve s Turcima. Odista, ako bi se za nekoga moglo reći da je dosljedni nastavljač Homerova morala ľ vrijednoga neprijatelja treba poštovati, to se može reći za crnogorskoga knjaza i kralja Nikolu I Petrovića.
Nadajmo se da će istoričari, i drugi istraživači prošlosti naših balkanskih prostora, početi da pristupaju Osmanskoj Carevini onako nepristrasno kako joj je pristupio engleski naučnik Noel Malkolm u svojoj knjizi Istorija Bosne. Bio bih istinski oduševljen ako bi uvaženi Noel Malkolm napisao i istoriju Crne Gore.

Ćipur
03-12-08, 00:26
* Sužavanje prostora za opstanak islamizovanih Crnogoraca najčešće se naziva istragom ******** početkom XVIII vijeka. Međutim, kritička istorija ne raspolaže ni jednim podatkom da se ta istraga izvršila onako kako je opisuju usmene epske pjesme i Njegošev Gorski vijenac.

* Zraci političke mudrosti osmanskih sultana, kakvi su zakonodavac Sulejman Veličanstveni i osvajač Vizantije i Bosne, Mehmed el Fatih, izgubiće svoju vidljivu svjetlost toko osipanja osmanske moći, ali će, ipak, latentno trajati kao uintegrisani kvalitet u tkivo odnosa Osmanskog carstva prema neosmanskim narodima koje je ono bilo osvojilo.

* Vjerujem da Ahdnama Mehmeda el Fatiha iz 1463. godine i odnos Skender-bega prema pravoslavnoj dinastiji Crnojevića kojoj je krvno pripadao latentno struje kroz pjesnička djela Nikole I. Posebno kroz apoteoznu pjesmu Turčinu koju je ispjevao državnik koji je, takoreći, od svog stupanja na presto 1860. do završetka Balkanskih ratova 1913. godine, vodio velike bojeve s Turcima.