PDA

View Full Version : "Ako se ne ujedinite, ubrzo ćete propasti"



Ćipur
24-09-09, 21:07
Predsjednik državnog Savjeta za vode prof. dr Mihailo Burić upozorio crnogorske proizvođače flaširane vode


Ako se ne ujedinite, ubrzo ćete propasti


PODGORICA - Predsjednik državnog Savjeta za vode prof.dr Mihailo Burić pozvao je juče crnogorske proizvođače flaširane vode da se ujedine i da naprave konzorcijum, radi zajedničkog nastupa na inostranim tržištima.
- Ukoliko to ne urade “vrlo brzo”, domaći prozvođači flaširane vode će se ubrzo “jedan po jedan” ugasiti, a Crna Gora će ostati bez te perspektivne industrije, koja je tek u povoju – kazao je Burić Republici.
Prema njegovim riječima, Crna Gora mora nastaviti razvijanje privredne grane flaširanja pijaće vode, “ali po drugačijoj organizaciji od sadašnje”.
- Tako napravljeni konzorcijum, sastavljen od domaćih proizvođača vode, mogao bi godišnje plasirati nekoliko stotina miliona litara vode na strana tržišta, a sa tom količinom i odgovarajućim marketingom bi bio konkurentan ostalim evropskim proizvođačima. Samostalni nastup na druga tržišta, ne bi donio ništa dobro domaćim proizvođačima – objasnio je Burić.
On je naveo primjer Grčke gdje se svi poljoprivredni proizvođači udruženi u konzorcijume.
- Oni koji su izašli iz tog sistema su vrlo brzo propali – decidan je Burić.
U Crnoj Gori flaširanu vodu proizvode četiri fabrike, dok se nekoliko proizvodnih kapaciteta uveliko gradi. Prema očekivanjima iz Vlade, do kraja naredne godine Crna Gora će imati 15-tak proizvođača pijaće vode. U maloprodajnim objektima se prodaju “Akva monta”, “Akva bjanka”, “Gorska” i “Suza”, a te fabrike zapošljavaju oko 200 radnika. Iz ovih fabrika za sada nema informacija da li su zadovoljni plasmanom svojih proizvoda, i kakvi su im finansijski rezultati.
Voda "Akva monta" se flašira sa izvorišta “Ropušica” u Gornjem Lipovu kod Kolašina,"Akva bjanka" se puni na izvorištu “Đedov izvor” u mjestu Radigojno kod Kolašina, dok se na izvorištu “Jeremija” flašira vodu pod imenom “Gorska”. Na izvorištu “Bukovička vrela” u Kolašinu proizvodi se pijaća voda “Suza”. U Šavniku bi uskoro trebalo da se završi fabrika vode “Oro”, grade se fabrike vode “Naja” u Lijevoj Rijeci i dvije u okolini Gusinja i jedna u Rožajama.
Pored ovih, Vlada je ljetos dodijela koncesije podgoričkoj Vektri na izvorište “Drijenak” kod Kolašina. Vektra se obavezala da izgradi objekat i postrojenja za flaširanje kapaciteta od mininum pet litara vode u sekundi ili 72 miliona litara godišnje i da zaposli 36 radnika. Koncesije za korištenje vode sa izvorišta “Ali-pašini izvori” u Plavu dobila je mariborska kompanija Novus, inače bivši vlasnik podgoričkog Titeksa.
Koncesiju za izvorište “Zmajevac” u Šavniku na 30 godina, dobila je nikšićka firma Deus-kom, koja treba da zaposli 33 radnika.
Kompaniji Šanik trejding iz Njujorka dodijeljena je koncesija za izvorište “Šanik”, gdje je planirana izgradnja objekta koji će proizvoditi minimum pet litara vode u sekundi ili 51 milion litara godišnje i zapošljavanje 12 radnika. Pored zakonske naknade od tri odsto, investitor će plaćati i posebnu od 0,5 odsto po prodajnoj cijeni litra.
Koncesiju za ekploataciju vode na izvorištu “Bukovik” u nikšićkoj opštini dobila je firma K&M sistem iz Nikšića.
Osim ovih, Vlada planira da dodijeli koncesije na izvorištu “Dobrik”u sjeverozapadnom dijelu Bjelopavlićke ravnice; “Gusarevci”, u zaseoku Gusarevci, na prostoru između Gornje i Donje Bukovice u šavničkoj optini, potom na izvorištu “Pasišta” koje se nalazi prema sjeveru lokalnim putem i potokom koji se formira od izvora Studenac.Vlada planira da dodijeli koncesije i na vodoizvorištu “Zbijena izdan na imanju Šuškavčevića” u selu Šušunja, “Božja voda” na obroncima lijeve dolinske strane Rijeke Crnojevića, “Krnovska vrela” sjeveroistočne padine Krnovske Glavice u Donjoj Bijeloj, “Oko Bijele” lokacije u Gornjoj Bijeloj - šavnička opština, i na izvorištu “Javor” koje se nalazi se neposredno iznad desne pritoke rijeke Tare - Drcke, jugoistočno od Mateševa.

Crnogorske vode bolje od “Evijana”

Burić je ocijenio da su crnogorske vode koje se trenutno proizvode kvalitetnije od navodno najbolje svjetske vode “Evijan”. - Sve naše vode koje su dostupne na crnogorskom tržištu imaju znatno manje kalcijuma od vode brenda “Evijan” iako se “priča da su znatno tvrđe” – kazao je Burić koji je ekspert iz oblasti utvrđivanja kvaliteta pijaće vode. Reporter Republike se uvidom u etikete na ambalaži pomenutih proizvoda, lično uvjerio da crnogorske vode imaju duplo manje kalcijuma od “Evijana”. Poznato je da konzumiranje kalcijuma u većim količinama može izazvati stvaranje bubrežnog kamenca, dok je u normalnim okvirima kalcijum dobar za zdravlje kostiju.


P. Zečević

http://www.republika.cg.yu/naslovna.phtml?akcija=vijest&id=92560

NIJALCG
24-09-09, 21:57
ma sve ove vode sto prodaju poland spring,evian,fiji su iste ako ne i gore samo vise para u filtere i puno vise u marketing... ako budu pametni ovi nasi to bi bilo najbolje za plasman robe u inostranstvu.

Mojsije
26-09-09, 11:42
imamo najjaci potencijal na svijet sto se tice ovoga ali dzaba kad je kadar totalno nesposoban da uradi nesto na medjunarodnom trzistu.

opmne
27-09-09, 13:16
Kad sam krajem 2001 god. bio u Njemacku tada sam vidio koji to biznis moze da bude, zamislite milionske gradove i njihove dnevne potrebe . . .

autodijagnostika
27-09-09, 13:28
preporucuje se da se pije dosta vode cak i do 2litra dnevno, treba samo malo kampanje da se pije zdrava voda a ne cesmovaca

Mad_dog_KO
27-09-09, 13:33
Koliko god pokusavao kupovat nase ne mogu Rosu zamijenit nijednom..

Potencijala ima, samo da se nadje neko ko ce to ozbiljno da radi a ne ovako 15 firmi koje pakuju po 3 boce dnevno i prodaju ih samo do granice...

opmne
29-09-09, 14:17
Marketing je nasim firmama zadnje za ulaganje, oni racunaju da je to bacanje para.

rain_wind_storm
29-09-09, 14:32
Pa skoro sam čitao na jednom forumu za jednu našu domaću vodu.
Gospodja je kupila flašiću,stavila je u friz,sjutra dan je našla nešto zelenkasto u ledu.
Nešto ja nisam presiguran u kvalitet CG vode niti VODA VODE...

rain_wind_storm
29-09-09, 14:35
"
Kupim prekjuce flasu ove vode i ubacim je u ledaru da se malo ohladi,ali kako smo bili u nekom haosu (na poslu) zaboravimo na nju i juce kad smo se sjetili izvadimo onako polu-smrznutu vodu iz ledare i iskreno prizor nije bio nimalo lijep... Pola flase je bilo smrznuto i po ledu je nesto zeleno nalik na alge i mahovinu (nesto izmedju) plivalo kroz vodu (flasa uopste nije otvarana) cega naravno nije bilo kad sam kupila tu flasu. Kako se led topio i tako je i "to" nestajalo... Vratili smo je u ledaru da ne nestane skroz prije nego sto je ponesemo na ispitivanje... "

Mojsije
29-09-09, 16:16
preporucuje se da se pije dosta vode cak i do 2litra dnevno, treba samo malo kampanje da se pije zdrava voda a ne cesmovaca


sve je to fino samo sto standard nije ka' u sveCku.

remark
29-09-09, 16:25
preporucuje se da se pije dosta vode cak i do 2litra dnevno, treba samo malo kampanje da se pije zdrava voda a ne cesmovaca

Cesmovaca je bolja za zdravlje, flasiranu treba piti samo ako voda sa cesme nije ispravna.

Dutch
29-09-09, 18:33
"
Kupim prekjuce flasu ove vode i ubacim je u ledaru da se malo ohladi,ali kako smo bili u nekom haosu (na poslu) zaboravimo na nju i juce kad smo se sjetili izvadimo onako polu-smrznutu vodu iz ledare i iskreno prizor nije bio nimalo lijep... Pola flase je bilo smrznuto i po ledu je nesto zeleno nalik na alge i mahovinu (nesto izmedju) plivalo kroz vodu (flasa uopste nije otvarana) cega naravno nije bilo kad sam kupila tu flasu. Kako se led topio i tako je i "to" nestajalo... Vratili smo je u ledaru da ne nestane skroz prije nego sto je ponesemo na ispitivanje... "

odakle ti ovaj text?
zelenkaste su obično alge a inače se svi organizmi razvijaju na višim a ne na nižim temperaturama ;).

rain_wind_storm
29-09-09, 18:42
Tekst je preuzet od nekog forumasa sa Mim.

kEDOWN
29-09-09, 18:43
Cesmovaca je bolja za zdravlje, flasiranu treba piti samo ako voda sa cesme nije ispravna.

cesmovaca je dobra pogotovo ova cetinjska :)
nego problem je u kakvom su stanju cijevi kojima ta voda dolazi,tako da ja samo pijem flasiranu....

rain_wind_storm
29-09-09, 18:48
E da,skoro kad sam kupio jednu nasu CG vodu osjetio sam miris nafte unutra!Boga mi!

Ćipur
29-09-09, 19:25
Ja kupujem često naše vode i to razne, odlične su. Nemam primjedbi.

Mraver
29-09-09, 20:31
I ja kad kupujem vodu gledam da uzmem neku domacu, Gorsku obicno, malo sam gledao sastav i cini mi se da ima mnogo manje Natrijuma nego vecina ostalih. Mada, ne znam koliko je vjerovati tome.

Vlado
30-09-09, 18:19
Sva ta priča je sasvim okej, ali nesposobnost vlasnika izvorišta i kompanija za proizvodnju, odnosno preradu pijaće obične i mineralne vode je ogromna.
Neko je očigledno to shvatio kao način za zaradu para, samo što to u domaćim okvirima baš i ne ide tako bajno.
Crna Gora, kao zemlja, ima enormno velike resurse zdrave, izvorske, pitke vode.
Ja sam rodom iz Vasojevića, ispod Komova, tako da znam o čemu pričam. Postoje izvori pitke vode sa kojih mrtav-žedan čovjek nije u stanju da popije čašu vode.
Savršenost ukusa, temperature i higijene. Perfekcija.

Elem, kako bih objasnio prethodnu priču - reći ću sljedeće: Mi nismo zemlja siromašna vodom (kao recimo Italija, Francuska...) pa da moramo da je kupujemo. Imamo uglavnom svi vodu i svi je pijemo kući sa česme. Dakle, ako se već neko bavi preradom vode - onda treba da gleda da je plasira na inostrano tržište.

A opet, bez dobrog marketinga nema ničega. A naš narod je lijen da o tome radi.

Zamislite da ste jedan Njemac, koji je pošao da ljetuje u Francusku. Jednog dana ožednite i odete da kupite flašu vode. U prodavnici otvorite onaj frižider i vidite nekoliko različitih flaša, jedna je 'EVIAN', jedna je 'AQUA VIVA', jedna 'VODA VODA' a jedna 'PROLOM'.
Razlika u cijeni je nekih 10 do 20 centi, a vi ste Evropljanin, čovjek sa visokim standardom i vjerovatno pristojnim primanjima, čim ste, je li, sebi dozvolili odmor u Francuskoj, van svoje zemlje.

Koju ćete vodu da kupite?
Brend je ostvaren. Inostrano tržište je zasićeno.
Sve i da proizvođači naše vode enormno smanje njenu izvoznu cijenu, vodeći proizvođači kao EVIAN mogu da ih pojedu za čas, takođe smanjenjem izvozne cijene, u periodu od pola godine, što bi dovelo do totalnog kolapsa bilo koje naše kompanije.

Zbog toga tvrdim da su naše vode nekonkurentne, iz prostog razloga što nisu marketinški zastupljene ni prezentovane.
A marketing je danas biznis, ko to još uvijek nije shvatio, a planira da se bavi bilo kakvom ekonomijom i da diskutuje o njoj - neće mu biti lako.

Čika Džo
06-10-09, 14:07
Poll je super.


Pa skoro sam čitao na jednom forumu za jednu našu domaću vodu.
Gospodja je kupila flašiću,stavila je u friz,sjutra dan je našla nešto zelenkasto u ledu.
Nešto ja nisam presiguran u kvalitet CG vode niti VODA VODE...


E da,skoro kad sam kupio jednu nasu CG vodu osjetio sam miris nafte unutra!Boga mi!
Da ti nisi neki proizvođač sokova pa opanjkavaš konkurenciju? :D

Mojsije
06-10-09, 14:54
Ja sam bas skoro zavrsio istrazivanje u vezi trzista flasiranih voda, to mi je trebalo za jedan ispit na fakuletetu, i dobio sam sledece rezultate:

Najveci udio na trzistu imaju 4 brenda i to Rosa(Coca Cola sistem), Aqua Viva(Knjaz Milos), Akva Monta(Lipovo) i Voda Voda(Si&Si). Oni zauzimaju 82,3% trzista a od njih 4, 3 su iz srbije. Dakle, samo jedan nas proizvod ima znacajnije ucesce na nasem trzistu.
Rada, Bianca, Aqua Plus kao nasi ostali predstavnici nemaju nikakav znacajniji udio.

Previse su zastupljeni srbijanski proizvodi a to se sve moze rijesiti u narednim godinama samo da se pravilno razvijaju preduzeca i sprovodi odgovarajuci marketinski mix.

Rave92
06-10-09, 14:59
Ja sam bas skoro zavrsio istrazivanje u vezi trzista flasiranih voda, to mi je trebalo za jedan ispit na fakuletetu, i dobio sam sledece rezultate:

Najveci udio na trzistu imaju 4 brenda i to Rosa(Coca Cola sistem), Aqua Viva(Knjaz Milos), Akva Monta(Lipovo) i Voda Voda(Si&Si). Oni zauzimaju 82,3% trzista a od njih 4, 3 su iz srbije. Dakle, samo jedan nas proizvod ima znacajnije ucesce na nasem trzistu.
Rada, Bianca, Aqua Plus kao nasi ostali predstavnici nemaju nikakav znacajniji udio.

Previse su zastupljeni srbijanski proizvodi a to se sve moze rijesiti u narednim godinama samo da se pravilno razvijaju preduzeca i sprovodi odgovarajuci marketinski mix.

"Crnogorske vode mogu biti konkurentne na svjetskom tržištu"

Da, jer treba da promovisemo svoje, a ne tudje. Jednostavno ujediniti sve kao sto je i napisano u tekstu, i da ne uvozimo srbijanske vode.

Mojsije
06-10-09, 15:18
nase vode treba prvo da budu konkurentne na nasem trzistu pa tek onda da mastamo o svjetskom. dok se ucesce nasih voda na nasem trizstu ne poveca na makar 70% nemamo sto kretat napolje. imamo potencijal ali ova grana industrije je kod nas tek pocela da se razvija ali je steta sto ne postoji makar jedna velika fabrika koja bi predvodila ostale a kasnije ih kupovala i ujedinjavala se sa ostalima, pa onda u nekoj buducnosti kad bi dovoljno porasla mogla bi razmisljati o plasiranju svojih proizvoda van.

Rave92
17-10-09, 18:47
17 Oct 2009. 12:22 | Izvor: Pobjeda
Voda iz Rožaja otputovala u Saudijsku Arabiju
Pošalji vijest | Proslijedi na Facebook
Prije dva mjeseca potpisani Ugovor o izvozu flaširane vode između rožajske fabrike Swisw products Montenegro i firme Ferida iz Saudijske Arabije u iznosu od četiri miliona eura na godišnjem nivou, počeo je da se realizuje otpremanjem prvog kontigenta od pet kontejnera.

Direktor firme Hajran Hot, je kako piše Pobjeda, rekao da početak isporuke vode za Saudijce predstavlja potvrdu ozbiljnosti poslovodstva koje je uspjelo da u roku od nepuna dva mjeseca ispoštuje sve zahtjeve partnera koji se odnose na pakovanje, što je bio uslov početka izvoza.

On je kazao da početak izvoza predstavlja veliki dan za njegovu firmi i zaposlene u njoj jer se stvaraju uslovi za potpuno upošljavanje kapaciteta fabrike i materijalnu sigurnost radnika, ali i za rožajsku opštinu i za Crnu Goru jer je u pitanju dvadesetogodišnji izvozni Ugovor sa mogućnošću njegovog produženja.

Hot je rekao da će u početku nedjeljno biti otpreman kontigent od pet kontejnera preko luke Bar, ali da će se ta količina povećavati kako bude tekao posao.

Prema njegovim riječima ta firma plasira vodu i na domaće tržište te da se u ovom trenutku proizvodni kapaceti maksimalno koriste.

Hot je kazao da su za rožajsku vodu interesovanje pokazale i firme iz SAD, Kine i Libije, ali da bi zaključenju posla sa njima moralo predhoditi proširenje proizvodnih kapaciteta fabrike.

Swisw products Montenegro počela je sa probnom proizvodnjom prije oko četiri mjeseca i trenutno zapošljava 30 radnika.

www.pobjeda.me

Ćipur
17-10-09, 19:58
To je dobra vijest.

Mojsije
17-10-09, 20:01
Kako se zove ta njihova voda?

Rave92
18-10-09, 19:59
Kako se zove ta njihova voda?

Aqua Plus valjda.

dukacrmnicanin
18-10-09, 21:40
neka je sretno. pa njihovim stopama svi naši proizvođači.što neko reče, ako što imamo u državu-imamo dobre pitke vode.

Ćipur
08-12-09, 03:00
ZAŠTO CRNA GORA UVOZI VODU KAD JE IMA ZA IZVOZ

Voda odnosi milione

http://www.pobjeda.co.me/slike/vijesti/1260055212.jpg

Uvoz koka-kole uslovljen je uvozom ogromne količine „Akva vive”, „Rose” ili „Vode-vode”. Ne postoje isti uslovi za uvoz vode kod nas i za izvoz naše vode u Srbiju i neke druge zemlje. Domaća krivica za odliv miliona eura je skroman marketinški nastup crnogorskih proizvođača na domaćem i međunarodnom tržištu, nepostojanje odgovarajuće robne marke u izvozu, veliki broj sitnih izvoznika itd.



Umjesto da donosi, voda Crnoj Gori odnosi milione eura. To nijesu bitnije uspjele da promijene ni fabrike koje su podignute u Kolašinu, Šavniku, Bijelom Polju i Rožajama. Statistički podaci ukazuju na to da smo i ove godine, tačnije za devet mjeseci, na uvoz potrošili oko 27.000.000 eura. Uvezli smo blizu 40.000.000 litara vode iz raznih zemalja, a izvezli nepunih 2.900.000 litara. Ove dvije brojke možda najbolje govore koliko smo još daleko od cilja – da Crna Gora, ne samo zadovolji svoje porebe domaćim izvorima, nego od njih da stvori brend. Ova zamisao odavno postoji, krenulo se u taj posao kroz dodjeljivanje koncesija za vodu, gradnju fabrika, ali to nije dovoljno.
Glavni problem kod nas je to što uvoz rapidno raste, a izvoz se slabo povećava, iako bez krivice nije ni konkurencija, odnosno, države koje subvencioniraju izvoz svojim proizvođačima kako bi nižom cijenom osvojili strano trҗište. Zbog toga nije rijedak slučaj da, recimo, srpski proizvod u Crnoj Gori bude jefiniji nego u Srbiji. Time se uporno krše evropske norme, ali i ugrožava domaća proizvodnja, upozoravaju proizvođači. Za takvu vrstu subvencija Crna Gora, kažu mnogi, nema novca. Bez krivice za odliv miliona za uvoz „Knjaza Miloša”, „Vode-vode”, „Akva vive”, „Xebe”, Vujića”, „Vrnjaca”, „Duboke”, „Rose” nijesu ni domaći proizvođači i nadležni državni organi. Prije svega, zato što veliku slabost predstavlja i skroman marketinški nastup crnogorskih proizvođača na domaćem i međunarodnom tržištu, dizajn, pakovanje, ambalaža, nepostojanje odgovarajuće robne marke u izvozu, veliki broj sitnih izvoznika. Nikom ne pada na pamet da zatvara tržište za uvoz vode, niti bilo kojih drugih proizvoda u zamlji koja je tržišno orijentisana, blizu EU i još uz to turistička destinacija. Međutim, djeluje nevjerovatno da gostu koji traži vodu, ne insistirajući na određenoj, konobar u Crnoj Gori donosi vodu „Knjaz Miloš”, koja nerijetko gasi žeđ i govornicima na mnogim sastancima u Crnoj Gori. Pored mnogih stvari, to šalje poruku da domaća proizvodnja i turizam još nijesu povezani kako bi trebalo.
Krivac sigurno nije kvalitet, kaže pomoćnik ministra za vodoprivredu Velizar Vojinović, podsjećajući na veliki odliv novca na uvoz vode.
- Naše su vode izuzetno kvalitetne, ali neki propisi stvaraju biznis barijere. Problem se najbolje da uočiti u trgovinskoj razmjeni sa Srbijom - kaҗe on.
- U ovom trenutku ne postoje isti uslovi za uvoz vode kod nas i izvoz naše vode u Srbiju. Primjera radi, administrativna taksa za naše proizvođače je 75 eura, a ove takse u Srbiji nema – njihovi proizvođači ništa ne plaćaju za izvoz svoje vode. Osim toga, naši proizvođači plaćaju analize vode kada ona uđe na teritoriju Srbije, a srpski ne plaćaju kod nas - ističe Vojinović.
Računice pokazuju da kada bi se primjenjivali isti uslovi prilikom i uvoza i izvoza, po osnovu sanitarnih analiza, špediterskih uslova na granici, carinjenja, tržišnih analiza i administrativnih taksi, Crna Gora bi imala oko 1.100.000 eura godišnjeg prihoda.
Sve to pokazuje da moramo kroz svoje institucije stvoriti povoljniji ambijent i primijeniti iste uslove za uvoz vode u Crnu Goru, kao što važe i prilikom izvoza naših proizvoda. Država je dala izvoznicima neke olakšice, prije svega smanjila je visinu koncesione nadoknade sa dosadašnjih tri odsto po litru flaširane vode na 1,7 odsto, van posebne nadoknade koju predlaže sam investitor prilikom raspisivanja tendera.
- Trgovinski deficit ove godine je manji nego što je bio ranije, čemu su sigurno doprinijele i dvije nove fabrike otvorene u Bukovici i Rožajama, ali se na dodatnom smanjenju još mora raditi. Bilo je i dogovora sa direktorima fabrika na koji način da se uvoz smanji. Predloženo je i formiranje udruženja proizvođača, koji bi na sajmovima zajednički nastupali pod crnogorskim brendom. Mora se još više poboljšati marketing, ali je od svega najvažnije da država nađe mehanizam da zaštiti svoje proizvođače koji su u ovom trenutku u prilično nepovoljnijem položaju nego oni iz regiona - kaҗe Vojinović.
On podsjeća i na statistiku. Iako Crna Gora spada u vrh svjetske teritorije po vodnom potencijalu, odnosno bogatstvu voda (izraženo kroz prosječni specifični oticaj od 44 sekundna litra po kvadratnom kilometru), paradoksalan je podatak da u ovom trenutku ne podmiruje sve svoje potrebe za flaširanom vodom. Naime, i pored sedam novih fabrika vode, izgrađenih u samo dvije - tri posljednje godine, naše tržište podmiruje se iz domaćih fabrika sa manje od 50 odsto. Uvoz vode drastično je veći od izvoza. Kada se govori u brojkama, Crna Gora uvozi negdje oko 40.000.000 litara, ili tačnije 39.819.580 litara vode, a na drugoj strani izvozi svega 2.866.197 litara.
- Vlastiti resursi danas predstavljaju samo šansu i ništa više. Sve ostalo je stvar zadovoljavanja promjenljivih potreba i zahtjeva tržišta (potrošača) uspješnije od konkurencije koja se umnožava geometrijskom progresijom - kaҗe potpredsjednica Privredne komore Crne Gore Ljiljana Filipović.
- Domaći kapaciteti se ne koriste u visokom procentu zbog ograničene potrošnje i sve izraženijih problema u plasmanu. Veliku, vjerovatno presudnu, slabost predstavlja i skroman marketinški nastup crnogorskih proizvođača na međunarodnom tržištu, dizajn, pakovanje, ambalaža, nepostojanje odgovarajuće robne marke u izvozu, veliki broj sitnih izvoznika - objašnjava ona.
- U Privrednoj komori smatramo da je smanjenje spoljnotrgovinskog deficita društveni cilj od prioritetnog značaja. No, značaj cilja ne oslobađa od odgovornosti za izbor sredstava. Zato, koliko god na prvi pogled izgledao logičan i privlačan, smatramo da bi bio krajnje pogrešan prilaz prećutno zatvaranje tržišta i favorizovanje domaćih proizvođača i proizvoda. Domaći proizvođači i proizvodi treba da se izbore za dominantnu poziciju na domaćem tržištu, kao i na stranom, tako što će potrebe potrošača zadovoljavati bolje od konkurencije. Anahrono je slati potrošačima poruke tipa „kupujmo domaće”, jer oni za svoj novac žele da dobiju najbolje, bez obzira na geografsko porijeklo proizvoda ili usluge. Konačno, to bi značilo kršenje nacionalnog tretmana kao preuzete obaveze u EU i regionalnim integracijama (SSP i CEFTA) - decidna je Filipović.
- U prvih devet mjeseci ove godine, među poljoprivrednim proizvodima koje izvozimo, najzastupljenija su pića, alkoholi i sirće – ukupno 13.800.000 eura. Uvoz ove grupe proizvoda bio je 37.400.000 eura. U trgovini vinom konstantan je pozitivan bilans, a do prije dvije godine tako je bilo i sa pivom. Ove godine, proizvodnja piva bilježi pad od 16,8 odsto, a proizvodnja prirodnih, žestokih alkoholnih pića pad od 7,8 odsto. S druge strane, proizvodnja vina je porasla jedan odsto, vode sedam, dok je proizvodnja osvježavajućih bezalkoholnih pića niža za 16,2 odsto. U okviru ove grupe proizvoda, koje pratimo pod nazivom voda, čiji je uvoz u posmatranom periodu iznosio 27.000.000 eura, evidentira se i uvoz pića - sokova, odnosno koka kole, pepsija, švepsa. Uvoz vode, bez dodatka ugljen dioksida, iznosio je 6,700.000 eura - objašnjava Filipović.
- Kada se pominju kvalitetni i osobeni prirodni resursi i proizvodi iz Crne Gore, prva pomisao je na hranu i piće. Posjedujemo izdašne prirodne izvore, dugu tradiciju u proizvodnji kvaliteta. Na poljoprivredne proizvode prvo pomislimo i kada govorimo o tome šta bi mogli izvoziti. To govori logika. A šta kaže statistika - vidjeli smo.

Deficit mineralne vode

U Crnu Goru je, prema podacima od prošle godine, uvezeno blizu 40.000.000 litara mineralne vode, dok je izvoz iznosio nešto više od 2.800.000 litara. Proizvodnja mineralne vode u Crnoj Gori iznosi negdje oko jednu četvrtinu flaširane pijaće vode.

Ćipur
08-12-09, 03:01
ŠAVNIK


„Diva” računa i na Bliski istok


- Ambalažirana prirodna voda za piće kod nas je još nov proizvod za koji nijesu izgrađene navike, što pored nespornog kvaliteta zahtijeva i poseban pristup tržištu, uz dobro osmišljenu propagandnu aktivnost, naročito u početnoj fazi - kaže suvlasnik fabrike „Diva” na obližnjem izvorištu Gusarevci u Šavniku, Brano Obradović.
- Prije svega računamo na domaće tržište, na kojem se nalazi i dosta flaširane vode iz uvoza. Mada u Crnoj Gori postoji znatan broj proizvođača, nameće se zaključak da je uvoz još neophodan, pogotovo u vrijeme ljetnje turističke sezone. Šta će se dešavati u narednom periodu zavisi od uspješnosti postojećih proizvođača, kao i od interesa potencijalnih investitora da ulažu u eksploataciju novih izvorišta -objašnjava Obradović, dodajući da je za „Divu” interesantan i nastup na tržišta susjednih zemalja, naročito u Srbiji. Uspješan plasman se očekuje i na Bliskom istoku, a krajnji cilj je probirljivo tržište EU.
Dok mašine „Gorske” odavno miruju i, kako saznajemo, vlasnik planira da ih „preseli” u neko drugo mjesto, Šavničani se nadaju da takva sudbina neće zadesiti „Divu”. Izdašnost izvora je minimum sedam litara u sekundi, a temperatura vode stalno je četiri - pet stepeni. U izgradnju savremene fabrike biznismen Ljubo Perišić uložio je 6.000.000 eura. Moguće je za sat puniti od 8 do 14.000 tzv. PET boca od dva litra, litar i po, pola ili 0,33 litra, kao i do 1.000 Pet balona od pet i osam litara izvorske vode. To je, kako kaže Obradović, potvrđeno u probnoj proizvodnji i upravo se priprema ambiciozan nastup na tržištu. Zasad su u fabrici 23 zaposlena iz šavničke opštine, a u planu je da se, ako se „Diva” dobro „probije” na tržište, u vrlo kratkom roku broj radnika poveća na 53. U srednjeročnom planu razvoja je projektovano proširenje pogona i uvođenje linije za punjenje staklene ambalaže, kao i izgradnja fabrike sokova i energetskog napitka „Div”.


G.K.


TRI FABRIKE VODE OD ČETIRI KOJE TRENUTNO RADE U KOLAŠINU KORISTE IZVORE SA BJELASICE

Čistilište na granici

- Kada kamion „Akva bjanke” krene, ili pokuša da krene preko granice, čeka ga pravo „čistilište”. Nakon što platimo čitavu seriju taksi uzmu nam flašu vode i nose je na analizu. Kamion se zadržava nekoliko dana, čekaju se analize čime se višestruko povećavaju naši troškovi tako da ne možemo biti konkurentni. Na granici sa Srbijom se ne vjeruje analizama naših laboratorija, a sa druge strane takve probleme nemaju vode koje se uvoze u Crnu Goru. Tu tražimo reciprocitet i zaštitu, jer je analiza vode nešto što nije izmišljanje tople vode, kazao je direktor i vlasnik ove fabrike Srđa Banjević, naglašavajući da se sa pozicije države moraju zaštiti svoji proizvodi i da se mora uspostaviti reciprocitet sa državama u okruženju u načinu kako oni štite svoje proizvode.
- Crna Gora uvozi vodu iz regiona i to uglavnom iz Srbije i Hrvatske. Država treba da se postara da stvori jednakost uslova za domaće i strane proizvođače vode. Tu prije svega mislim na fitosanitarnu ravnopravnost ili ravnotežu. Ne može fitosanitarna analiza proizvođača iz Srbije da važi u Crnoj Gori, a ista takva analiza proizvođača iz Crne Gore da ne važi u Srbiji. Region je na taj način zaštitio svoje proizvođače, dok smo mi ostali bez te zaštite. Takođe se sve takse i ostale obaveze koje plaćamo moraju dovesti na nivo regiona - kaže direktor fabrike vode „Lipovo” Vladan Drašković, dodajući da već formirani prodajni timovi „Akva montu“ plasiraju, pored domaćeg, i na tržište Srbije i Bosne i Hercegovine.
Tri fabrike vode, od četiri koje trenutno rade u Kolašinu, koriste izvore sa Bjelasice: „Akva bjanka”,„Gorska” i „Suza”. Na drugoj strani, da bi ste uvezli koka-kolu, morate uvesti ogromne količine „Akva vive” , „Rose” ili „Voda-vode”.



Dr. D.

Z. Dragović - Mr. Milović

http://www.pobjeda.co.me/citanje.php?datum=2009-12-06&id=175872

Ćipur
31-07-10, 04:00
Spas u konzorcijumu domaćih proizvođača


http://www.portalanalitika.me/images/biblioteka/jul_2010/307voda1v.jpg

Iako ima sedam fabrika vode, Crna Gora godišnje plaća osam miliona eura za uvoz pijaće vode. Zato u državnom Savjetu za vodu predlažu da domaći proizvođači voda udruže snage i formiraju konzorcijum za nastup na domaćem i inostranom tržištu
Crnogorski proizvođači vode moraju formirati konzorcijum, povećati ulaganja u marketing i poboljšati kvalitet poslovanja kako bi povećali šanse za nastup na domaćem i na inostranom tržištu gdje često dominira nelojalna konkurencija velikih proizvođača, ocijenili su u razgovoru za Portal Analitika predstavnici proizvođača voda, Savjeta za vode, turističkog sektora i Privredne komore.
Iako Crna Gora ima sedam fabrika vode koje proizvode oko šest miliona litara vode godišnje, iz naše države odlaze milioni eura na uvoz flaširane vode. Tako je prošle godine, prema zvaničnim podacima, Crna Gora uvezla blizu 40 miliona litara flaširane vode i za to platila osam miliona eura.
Istovremeno, u istom periodu Crna Gora je izvezla svega 600.000 litara vode, koja je prema mnogim ocjenama jedna od najkvalitetnijih u svijetu.
Crnogorski vlasnici fabrika za flaširanje vode i dalje su nezadovoljni položajem koji imaju na domaćem tržištu u kojem voljom turističkog sektora i velikih multinacionalnijih kompanija poput Koka Kole - dominiraju vode iz uvoza.
http://www.portalanalitika.me/images/biblioteka/jul_2010/buric.png

Spas u konzorcijumu: U državnom Savjetu za vode predlažu da proizvođači što prije udruže svoje kapacitete za zajednički nastup na tržištu.
- Trenutna proizvodnja i kapaciteti crnogorskih proizvođača dovoljni su da podmire potrebe domaćeg tržišta. Da bi izašli na inostrano tržište, neophodno je da crnogorski proizvođači pojačaju svoje proizvodne kapacitete, tvrdi prof. dr Mihailo Burić predsjednik državnog Savjeta za vode, uz napomenu da domaći proizvođači ne koriste u potpunosti svoje potencijale.
- Koncesije su date na nekoliko stotina miliona litara, ali se ta predviđena proizvodnja ne ostvaruje. No, da se ostvaruje u predviđenim kapacitetima -ne bi mogla da ima plasman u samoj Crnoj Gori, na ovo nešto malo skromnog tržišta. Aquamont, Gorska, imaju koncesije na 150 miliona litara godišnje, a proizvode oko pet do šest miliona litara i ne mogu da plasiraju veću količinu vode. Morali bi da se potrude da izađu na inostrano tržište sa svojim punim kapacitetom na koji imaju koncesiju, ali bi to bilo mnogo lakše bilo ako bi se prijavili u obliku konzorcijuma proizvođača- predlaže Burić

Proizvođači nezadovoljni položajem na domaćem tržištu: S druge strane, vlasnici fabrika voda kao glavni problem vide što im hotelski i maloprodajni sektor ne daju odgovarajući tretman.
Srđa Banjević, vlasnik vode Aqua Bianka, smatra da bi crnogorska voda trebalo da bude mnogo više zastupljena u domaćim prodajnim objektima, marketima, hotelima..ne samo zato što je riječ o crnogorskim, već o kvalitetnim a cijenama pristupačnim proizvodima:
- Trebalo bi da se utiče kod trgovaca da se naši domaći proizvodi malo više izlažu, i bolje prodaju u trgovinama. Kad malo bolje pogledate, sve otprilike ostaje u Crnoj Gori, i što se tiče zapošljavanja i zarada, PDV-a, kaže Banjević za Portal Analitika
Vladan Drašković, izvršni direktor fabrike Lipovo, koja proizvodi vodu Aqua Monta, tvrdi da je potpisivanje CEFTA sporazuma 2006.godine značajno ograničilo metode i alate koje država koristi da bi zaštititila domaće proizvođače.
- Mi smo generalno uslove kao na domaćem tako i inostranom tržištu prihvatili onakvim kakvi jesu. U okviru njih pokušavamo da uradimo što možemo. Da li su oni do kraja korektni ili nijesu - to je već neka druga priča, ali se na ono što ne možemo da mijenjamo ne žalimo, kaže Drašković, za Portal Analitika.

http://www.portalanalitika.me/images/biblioteka/jul_2010/307ljfilipovic1v.jpg

Protekcionizam ne bi donio ništa dobro: U poslovnim udruženjima smatraju da proizvođači voda moraju raditi na poboljšanju kvaliteta poslovanja i marketinga a da protekcionizam ne bi donio ništa dobro.
- Crnogorske firme za flaširanje prirodne vode moraju postići kvalitet ukupnog poslovanja što će imati za rezultat - njihovu sposobnost da na tržištu bolje od konkurenata zadovoljavaju narastajuće potrebe sve probirljivijih kupaca, kaže za Portal Analitika potpredsjednica Privredne komore Crne Gore Ljiljana Filipović, uz napomenu da državni protekconizam domaćih proizvođača kroz nametanje administrativnih barijera inostranom tržištu narušava pojam slobodne tržišne konkurencije.

- Najčešće je riječ o nesposobnosti da se ostavi zadovoljavajuće tržišno učešće, pa se raznim tezama o zaštiti domaćih proizvođača nastoji faktičko ostvarivanje njihovog monopolskog ili jako povlašćenog položaja na domaćem tržištu tako što će se inostranim nametati razne administrativne barijere, tvrdi Filipović i dodaje da je danas “to apsolutno nemoguće, ne samo zbog neopozive orijentacije naše države ka evroatlantskim orijentacijama, već i zbog činjenice da bi takva politika bila direktno na štetu potrošača”.

Monopol velikih svjetskih proizvođača: Profesor Mihailo Burić, otkriva još jednu barijeru sa kojima se suoačavaju domaći proizvođači vode.
- Velike kompanije kao što je Koka Kola još uvijek drže monopol na tržištu te zbog toga i dalje predstavljaju veliku barijeru našim proizvođačima. Uvoz Koka-Kole uslovljen je uvozom ogromne količine Akva vive, Rose ili Vode-vode. Tako veliki proizvođači uslovljavaju distributere da kupe određenu količinu vode ukoliko žele prodati koka kolu koja je veoma tražena. To je jedan veliki skriveni problem, navodi Burić. i predlaže rješenje:
- Neophodno je obezbijediti ravnopravnost naših i inostranih proizvođača flaširane vode po principu reciprociteta, smatra Burić.
Miro Perović vlasnik crnogorske vode “Suza” tvrdi da je u proteklom periodu zamrznuta distribucija te vode za inostrana tržišta, upravo „zbog barijera u poslovanju koje su vezane za izvoz”.
- Za sada smo zamrznuli izvoz našeg proizvoda upravo iz razloga što nam je roba čekala po 25 dana na šleperu dok se urade razne analize i slično. Bili smo onemogućeni da odradimo plasman koji je isplativ za kompaniju. Tako će biti u naredne dvije godine dok se u međuvremenu ne promijeni situacija između država, tvrdi Perović, napomenuvši da Koka Kola nije nelojalna konkurencija. „Oni, prosto, koriste snagu kompanije, ne rade ništa što je nelegalno ili zabranjeno”, smatra Perović.

http://www.portalanalitika.me/images/biblioteka/jul_2010/307voda2gl.jpg

Šta kažu turistički poslenici: U budvanskom Hotelu Splendid tvrde da, ukoliko gosti nemaju posebnih zahtjeva, u tom ugostiteljskom kompleksu uglavnom služe vode crnogorskih proizvođača.
- Ako gost ne insistira posebno na određenoj vodi, mi uvjek služimo i nudimo vodu domaćih proizvođačača, kaže Jelena Pavićević portprolka Splendida. Od uvoznih voda zastupljene su Rosa i Evijan koju, tvrdi Pavićević, uglavnom naručuju „najizbirljiviji“ gosti.
U hotelskoj grupaciji Montenegro stars hotels group, zastupljene su sve crnogorske vode i one se konzumiraju u iznosu od oko 80 procenta.

Koliko još do brendiranja? Vlasnici fabrika za flaširanje vode smatraju da je pozitivna aktivnost državnih organa za ustanovljavnje kolektivnog žiga „ Dobro iz Crne Gore“ koji će ponijeti odabrani crnogorski proizvođači-što je uvod u brendiranje proizvoda.
- U posljednje vrijeme ima nekih pomaka na bolje. Ministarstva poljoprivrede i turizma su se malo aktivirali po tom pitanju, kroz održane sastanke i promovisanje turističke privrede“- kaže Srđa Banjević.
U Privrednoj komori tvrde da kroz projekat dodjele kolektivnog žiga „Dobro iz Crne Gore”, nastoje da pomognu i podstaknu crnogoska preduzeća- prvenstveno proizvođače, da na domaćem i inostranom tržištu potpunije koriste svoje „nesporne” potencijale.
Iako je još dug put do brendiranja crnogorskih proizvoda samim tim i vode, to je vjerovatno jedan od pozivnih primjera da se crnogorskim proizvođačima ipak, ne piše sve tako crno.
- Kao ekspert za pijaću vodu, tvrdim da su naše vode kvalitetnije od zvanično najbolje svjetske vode Evijan. Tu činjenicu samo treba na pravi način iskoristiti – zaključio je profesor Mihailo Burić razgovor za Portal Analitika.

Ana Uglik

http://www.portalanalitika.me/ekonomija/tema/8904-spas-u-konzorcijumu-domaih-proizvoaa.html

Ćipur
26-06-11, 19:39
Uvoz vode 19 puta veći od izvoza (http://www.portalanalitika.me/ekonomija/vijesti/30206-uvoz-vode-19-puta-vei-od-izvoza-.html)

Ćipur
14-10-11, 22:07
Uskoro bolji uslovi za izvoz crnogorske vode i poljoprivrednih proizvoda u Rusiju (http://www.portalanalitika.me/politika/vijesti/39849-uskoro-bolji-uslovi-za-izvoz-crnogorske-vode-i-poljoprivrednih-proizvoda-u-rusiju.html)

Mindfulness
15-10-11, 23:44
Samo u CG se može desiti da nam je uvoz vode veći od izvoza, a praktično da imamo najkvalitetniju vodu. Kad bi počeli da tražimo krivce ko zna gdje bi završili, ali smatram da je glavni krivac država. Zna li neko podatak kolika je carina na uvoz vode? Mislim da bi ovi naši u saradnji sa WTO mogli da dođu do korekcije visine carina za uvoz vode (bar smo dobri u raznoraznim ekonomskim malverzacijama) i da na taj načim zaštite domaće proizvođače...

remark
15-10-11, 23:56
Carina je vjerovatno 0%, čari otvorenog tržišta.

Ćipur
03-11-11, 16:30
Ekonomija - Četvrtak, 03. novembar 2011. godine

Proizvođači flaširane vode predlažu da se voda na carini definiše prema vrstama

Flaširane vode razdvojiti od koka kole

PODGORICA – Crna Gora je za prvih devet mjeseci ove godine uvezla vode u vrijednosti od 29,8 miliona eura, dok je izvoz bio 0,5 miliona – saopšteno je juče na sjednici Grupacije za flaširane vode Privredne komore Crne Gore.
Proizvođači flaširane vode ocijenili su da predstavljanje sumarnog podatka stvara nerealnu sliku o visokom uvozu vode, pa su predložili da se kroz planirane izmjene Zakona o carinskim tarifama, razdvoje vode prema kategorijama – gazirana, negazirana i posebno bezalkoholna pića, vode sa dodatkom prirodne arome i zaslađivača.

Korisna analitika

Predsjednik Grupacije i direktor fabrike „Lipovo“ Vladan Drašković objasnio je da bi precizni podaci bili analitički vredniji jer bi svaki domaći proizvođač mogao ima da uvid u situaciju na tržištu proizvoda koje proizvodi.
- Podaci nijesu neprecizni, ali su uključili i ono što nama nije bilo potrebno, jer niko od nas nema u proizvodnom programu osvježavajuća bezalkoholna pića, kao što imaju poznati brendovi -koka kola, pepsi, fanta i ostali – kazao je Drašković.

Na sjednici je saopšteno da je od pomenutih 29,8 miliona uvezene vode, 6,5 miliona eura potrošeno na prirodnu izvorsku, mineralnu i stonu, a 23,3 gaziranu i vode sa dodatkom aroma i šećera. Saopšteno je da su osam crnogorskih fabrika tokom prvih osam mjeseci ove godine proizvele 15,5 miliona litara vode, a da je izvezeno oko milion. Na domaćem tržištu se plasira 95,2 odsto proizvodnje, a izvozi 4,8.

Neiskorišćeno

Sekretar Odbora poljoprivrede PKCG Jadranka Đurđić navela je da je najveću proizvodnju i plasman na domaćem tržištu imala fabrika „Voter grup“ iz Kolašina, u kojoj je proizvedeno oko 4,48 miliona litara vode, što čini 28,9 odsto ukupne proizvodnje.
„Akva Bjanka“ je zauzela drugo mjesto sa učešćem od 22,1, a slijede „Bjelasica Rada“, „Lipovo“, „Gorska“ i „Božija voda“.
Ponovljena je i ranija ocjena da kapaciteti crnogorskih fabrika od 350 miliona litara godišnje nijesu dovoljno iskorišćeni, jer imaju skroman marketinški nastup, posebno na međunarodnom tržištu i nemaju odgovarajuću robnu marku u izvozu.

Manje barijera

Saopšteno je da su u cilju uklanjanja ranije evidentiranih barijera u poslovanju uspjeli da smanje koncesionu naknadu sa tri eura po zahvaćenom litru vode na 0,003 eura po litru flaširane ili pakovane vode. Opština Kolašin je za fabriku „Lipovo“ smanjila naknadu za cjevovode sa šest eura cjevne instalacije na 0,6 eura, čime je ovom proizvođaču smanjila troškove 6,5 puta. Za istu fabriku ugovorena je i niža prihvatljiva cijena odvoza komunalnog otpada.
Đurđić je navela da se radi i na eliminisanju barijere kada je riječ o obavezi angažovanja licencirane agencije službe obezbjeđenja za proizvođače vode, s obzirom da tu obavezu nemaju ostali subjekti iz oblasti agroindustrije.
Na sjednici je ukazano i na neodgovarajući tretman crnogorske vode u domaćim hotelima i restoranima, a opterećenje u poslovanju predstavlja i slaba naplata potraživanja.

Članovi Grupacije za flaširane vode ocijenili su da je u cilju poboljšanja tržišnog nastupa potrebno objediniti ponudu i postepeno raditi na stvaranju crnogorskog brenda.

I. Kv.

http://www.pobjeda.co.me/citanje.php?datum=2011-11-03&id=222651

Ćipur
03-11-11, 20:28
Za 9 mjeseci Crna Gora uvezla vodu za 30 miliona eura (http://www.vijesti.me/vijesti/za-9-mjeseci-crna-gora-uvezla-vodu-30-miliona-eura-clanak-45164)

RoNN|3
04-11-11, 19:14
..ali smatram da je glavni krivac država.Jes', država je kriva što ti kupuješ Coca-Colu i uvoznu vodu.

Břgíńjĺ
05-11-11, 17:37
Jes', država je kriva što ti kupuješ Coca-Colu i uvoznu vodu.
To je laičko gledanje na ekonomiju. Nemaš pojma koliko država može da 'umiješa svoje prste'. Samom izmjenom carina , misliš da će inostrani proizvođači izvoziti istu količinu? To dalje vodi do povećanja cijena na nešem tržištu, pa zavidan dio potencialnih kupaca će se usmjeriti na naše domaće proizvode.
Žalostno je što CG još uvjek nije iskoristila svoj potencial, ali uz pomoć države i agresivnijim marketingom, naša voda na inostrano tržište može lako da se probije zbog kvlaliteta.

RoNN|3
06-11-11, 17:49
Nijesam ni reka da ne može. (Ako ćemo pravo, može se i vojvoda od Vestminstera mješat.) Smiješno mi je kad neko reče "Kriva je država jer ne pomaže", a on ne pomaže.

Břgíńjĺ
06-11-11, 18:25
Reci mi koja je uloga države, ukoliko neće preduzumati mjere da se zaštite domaći proizvođači? Da li si svejstan o kojoj se brojci radi, kada je u pitanju razlika između uvoza i izvoza vode? Na kraju sav taj novac ide iz naše zemlje...
Kad imamo pentencijal, iskoristimo ga na pravi način!

opmne
06-11-11, 19:16
Nijesam ni reka da ne može. (Ako ćemo pravo, može se i vojvoda od Vestminstera mješat.) Smiješno mi je kad neko reče "Kriva je država jer ne pomaže", a on ne pomaže.

Drzava nije tu zato da bi administracija pasla sa budzeta, u pomenutom slucaju itekako treba da se umijesa, upravo zbog takvih i slicnih stvari i postoji drzava. Ukoliko drzava ne stiti svoje proizvode i svoje proizvodjace i potrosace, sta je njena svrha u ekonomiji ?

Njivice_Orano_Nepreorano
07-11-11, 13:10
^^da pospjesuje tudju ekonomiju.

Ćipur
27-08-12, 20:53
Nezadovoljni crnogorski proizvođači flaširane vode

http://ads.pobjeda.net/www/delivery/lg.php?bannerid=110&campaignid=59&zoneid=4&loc=http%3A%2F%2Fwww.pobjeda.me%2F2012%2F08%2F26%2 Fnezadovoljni-crnogorski-proizvodaci-flasirane-vode-2%2F&referer=http%3A%2F%2Fwww.pobjeda.co.me%2F&cb=478f9f6085
PODGORICA – Crnogorski proizvođači flaširane vode su nezadovoljni plasmanom proizvoda na domaćem tržištu na kojem, iako je situacija ove sezone nešto bolja, još dominira strana konkurencija, javlja agencija MINA.

http://www.pobjeda.me/wp-content/uploads/2012/08/akva-aqua-monta-300x225.jpg (http://www.pobjeda.me/2012/08/25/nezadovoljni-crnogorski-proizvodaci-flasirane-vode/akva-aqua-monta/) (foto: adriafair.co.me)

Izvršni direktor fabrike Akva (Aqua) Monta, Vladan Drašković, kazao je da je flaširana voda koja se proizvodi u Crnoj Gori ove godine na domaćem tržištu zastupljenija nego prethodnih, ali rezultati nijesu zadovoljavajući i pobjedu u toj oblasti odnosi strana konkurencija.
- Konačne rezultate o zastupljenosti crnogorskih voda na domaćem tržištu imaćemo tek kada se završi ljetnja sezona – rekao je Drašković agenciji MINA.
Prema podacima Monstata, Crna Gora je u prvih šest mjeseci na uvoz vode, uključujući mineralnu i gaziranu sa dodatkom šećera ili drugih sredstava za zaslađivanje ili aromatizaciju i ostala bezalkoholna pića, osim sokova od voća ili povrća potrošila skoro 12,7 miliona eura. Izvoz je, u istom periodu, bio 180 puta manji i iznosio je 69,29 hiljada eura.

U prošloj godini vrijednost uvoza bila je 29,33 miliona eura vode, dok je izvoz bio 100 puta manji i iznosio je 259,68 hiljada eura.

Prema riječima Draškovića, fabrike vode imaju tipičan sezonski karakter realizacije, odnosno on je daleko veći u ljetnjim mjesecima u odnosu na ostatak godine.
On smatra da crnogorski proizvođači treba, kako bi se izborili sa konkurencijom, da jačaju poslovne sisteme u svim segmentima poslovanja.
Prema njegovim riječima, cijene crnogorske vode su konkurentne u odnosu na uvozne.
- Cijene voda u radnjama, prema mojim saznanjima, su u odnosu na prethodnu godinu niže ili na istom nivou, ali nikako nijesu više – rekao je Drašković.
On je objasnio da maloprodajnu cijenu vode formira svaki objekat za sebe i nema jasne cifre o kojoj se može sigurno govoriti.
- Prodajna cijena prema kupcu zavisi od marže maloprodajnog objekta i od marže distributera. Mi kao fabrika ne utičemo na formiranje cijene u maloprodajama, imamo cijene prema veleprodajama i one su konkurentne u odnosu na uvozne vode – zaključio je Drašković.

Uvoz

Iz Srbije je u prvoj polovini ove godine uvezeno vode u vrijednosti 2,81 milion eura, a prošle je uvoz iz te zemlje bio vrijedan oko 7,26 miliona. U prvih šest mjeseci iz Hrvatske je uvezeno vode za oko 105 hiljada eura, Francuske 30,4 hiljade eura, Italije oko pet hiljada i Holandije 6,39 hiljada eura.
Monstat, kako su kazali njegovi predstavnici, ne raspolaže podacima o proizvodnji obične vode, samo se prati proizvodnja kisjele vode.
- U prošloj godini je proizvedeno 97 hiljada hektolitara prirodne mineralne vode, a do juna ove 13 hiljada hektolitara – naveli su predstavnici Monstata.


http://www.pobjeda.me/2012/08/26/nezadovoljni-crnogorski-proizvodaci-flasirane-vode-2/

Dutch
27-08-12, 21:41
Dokazano da je voda iz plastičnih flaša nezdrava,valja ona iz staklenih al je puno skuplja.

RoNN|3
27-08-12, 22:05
http://www.youtube.com/watch?v=XfPAjUvvnIc