PDA

View Full Version : Voda



Hari Krisna
15-03-04, 11:35
Vodotoci puni stetnih materija


I dalje najzagadjenije rijeke Cehotina, Vezisnica, Ibar i Moraca.
Srednje zagadjene Lim, Zeta, Rijeka Crnojevica i Bojana...

Nijesam sigurna da je za bilo koji incident na nasim rijekama kaznjen pocinilac, istice Misurovic

http://pobjeda.cg.yu/naslovna.phtml?akcija=vijest&id=23228

laufer*
15-03-04, 22:17
Pa to je katastrofa. Crna Gora, uz minimalna ulaganja moze da izgradi sisteme malih hidrocentrala koje nebi mijenjale ekolosku sliku okruzenja i balanse u ekosistemu, da rijesi problem snadbijevanja strujom i da je izvozi, a da ujedno radi na ocuvanju rijeka od zagadjenja. Potrebna je svijest i volja, kojih ocigledno nema u ovom trenutku.

Trinity from Zion
17-03-04, 00:16
Ne samo to.

CG je bogata podzemnim vodama koje su itekako dobrog kvaliteta. U okolini Kotora, na primjer, ima dosta podzemnih voda, koja se na zalost uliva u more, a nikako da se nasa "pametna" Vlada i JP "Vodovod" sjete da tu vodu nekako ocuva, ionako Primorje ljeti pati od nestasice vode... :evil:

Organizacija UN je rekla da je voda postala vrijednija cak od same nafte i da ce se oko nje u buducnosti voditi ratovi. Da bude jos gore, UN su dali novu definiciju o vodi: "Voda nije samo osnovna potreba za covjecanstvo, vec je postala osnovno pravo."

Thalasoma
17-03-04, 10:33
Nije bas skroz tako. Bilo je ispitivanja tih voda i mogucnosti da se one iskoriste. Cak su i neki iz mog kluba ronili ispod Kotora (jer jedna od tih podzemnih voda ide bas ispod grada).
Ipak, nije nastavljeno sa tim iz mnogo razloga o kojima ne bih sada. U svakom slucaju, zaista bi moglo da se resi pitanje vodosnabdevanja samo da je malo vise pameti i dobre volje.
Jer u CG zaista postoji mnogo podzemnih voda, odlicnog kvaliteta koje su potpuno neiskoriscene.

Hari Krisna
22-03-04, 20:47
Danas je svjetski dan voda. Podzemnih, nadzemnih..... voda koje ce jako brzo biti potrebne.

cvrchak
22-03-04, 21:25
Ranije sam nedje pominjala, a nije na odmet da ponovim, da je nivo podzemnih voda oko Kotora ispod nivoa mora u susnom periodu tako da se morska voda uliva u sistem podzemnih voda. U periodu kisa to i nije problem jer se nivo izdize i ne dozvoljava upliv morske vode. Ovako nam je objasnjavao profesor Hidrotehnike na Gradjevinskom fakultetu, koji nam je trdio da je to sustinski problem. Medjutim, Kada je Burzan bio u posjeti Londonu taj mu problem nije bio poznat vec je govorio o njemackom planu za izgradnju vodovoda. Sto bi od toga, zna li ko reci?

Inace, taj isti profesor, gospodin Pavicevic, zalagao se za izgradnju malih hidrocentrala na Zeti i Moraci. Mislite li da je njih iko ikada slusao. Evo, sjecam se kada nas je pozvao da idemo dobrovoljno da cistimo korito Ribnice i onaj gadluk od Skalina ma, nidje niko se nije prijavio. Ja i drugarica jedine na spisku. Ostali su za njega govorili da je avetinja.

Isto tako, s beogradskog fakulteta dolazio je profesor Prascevic, koji je u ono doba bio kategoricki protiv gradnje Aluminijskog kombinata, ali su njega, vrsnog strucnjaka, jednostavno skrajnuli i doveli onoga koji je dao zeleno svijetlo. Evo, znamo sto se ucinje od Zete, Skadarskog jezera i nacionalnog parka.

I jos dan danas niko ne kazni jebiguze po Crnoj Gori sto izdase dozvole za ubijanje pelikana od strane Italijana. Tacno prije 15 godina podatak o pelikanima je iznosio 3 (tri)jajeta????? (brojkom i slovima).

Izvinjavam sto odlutah od teme.

laufer**
22-03-04, 22:11
Objavljeno prosle godine u Pobjedi. Nikad niko nista nije po ovom pitanju preuzeo, cekaju se stranci koji ce sa svojim "analizama" i "projektima" da operu malo para i da pokazu kako smo u "svjetskim tokovima."



IZGRADNjA MALIH HIDROELEKTRANA NA VODAMA KOMOVA I PROKLETIJA

Izvori energije i bogatstva

NEKOLIKO velikih međunarodnih skupova minulih godina: u Rio de Žaneiru 1991. godine, u Johanesburgu prošle godine, u Kjotu i Japanu ove godine, o korišćenju obnovljenih izvora energije, probudila su izgleda i kod nas razmišljanja u tom pravcu. Ove godine, održana su savjetovanja u Nikšiću i Smederevskoj Palanci na tu temu. Na prvom mjestu, na ovim savjetovanjima bila su pitanja korišćenja pitke vode. Nauka već tvrdi da će se bogatstvo zemlje cijeniti prema broju i snazi izora pitke vode. To se, ustalom, da vidjeti već sada u bilo kojoj prodavnici u Beogradu, Podgorici i drugim gradovima, gdje se flaša pitke vode prodaje po većoj cijeni nego flaša mlijeka.
Oblasti Komova i Prokletija raspolažu izuzetno velikim brojem izvora pitke vode. Često su ti izvori i veoma visoko na staranama planinskih visova i raspolažu velikom potencijalnom energijom koja se u svijetu već uveliko koristi u malim i srednjim hidroelektranama za proizvodnju električne-enegije. Na savjetovanju u Nikšiću konstatovano je da u pogledu gradnje malih hidroelektrana mnogo zaostajemo za Evropom. Na primjer: u Švajcarskoj je izgrađeno 700 malih hidro-elektrana, svaka snage do 10 MNj, u Austriji 6.000, u Sloveniji 500. U Crnoj Gori imamo izgrađeno samo sedam ovih hidro-elektrana ukupne snage 9.025 MNj, Razlog za ovako mali broj izgrađenih hidroelektrana nije u tome što Crna Gora već proizvodi dovoljno električne energije. Na savjetovanju u Nikšiću je konstatovano da Crnoj Gori nedostaje preko jedne trećine ukupno potrebne električne energije. Razlog nije ni u tome što su u Crnoj Gori iskorišćeni svi potencijali za proizvodnju električne energije. Na tom savjetovanju je takođe konstatovano da u Crnoj Gori oko 70 odsto hidroenergetskih potencijala nije iskorišćeno, a Crna Gora kupuje nedostajuću energiju. Naravno, nije konstatovano ko je kriv za to, već je uzgred rečeno da su krivi zakonski propisi i da ih pod hitno treba mijenjati.
Kada je riječ o malim hidroelektranama, naročito je naglašeno da, pored ostalog, pravno-normativno nijesu riješena pitanja: stimulacije gradnje, koncesija, odobravanja gradnje, priključenja na elektro mreži itd. Rečeno je da je to u stvari onemogućavalo njihovu gradnju i krišćenje. Izgleda da je to sada sagledano. Treba se nadati da će iskustvo u Evropi omogućiti da se i kod nas brzo otklone ovi papirnato-birokratski razlozi, jer za potrebne zakonske izmjene ne treba nikakav kapital, sem, naravno, znanja.
Na grafičkom prikazu vodotokova u Crnoj Gori prikazane su postojeće i projektovane male hidro-elektrane. U regionu Plava sagledana je mogućnost izgradnje 15 malih hidroelektrana ukupne snage 45.460MNj. Na potezu Zlorečica - Lješnica nizvodno od Andrijevice 19 malih hidroelektrana ukupne snage 67.835 MNj. Ukupno u slivu Lima sa hidroelektranom na Bistrici kod Bijelog Polja sagledano je da se može izgraditi 35 malih hidroelektrana ukupne sange 117,425 MNj. Sem ovih malih, u tom dijelu toka Lima, projektovane su i dvije veće hidroelektrane i to: u tjesnacu Sućeska kod Andrijevice snage 51 MNj i Lukin fir između Andrijevice i Berana snage 13 MNj. Iz ovih podataka proizilazi da je na ovome dijelu toka Lima moguće izgraditi hidroelektrane ukupne snage 181.425 MNj. Ovo svakako nije definitivna odluka, jer postoje još neke lokacije na ovim terenima koje nijesu obrađene. Čak postoje i dva mjesta gdje su prije ŔŔ svjetskog rata postojale hidroelektrane, a u ovom grafičkom prikazu nijesu obuhvaćene. Ovo pokazuje da su mogućnosti čak veće od datih na priloženom grafičkom prikazu, odnosno da je šteta za Crnu Goru i ovaj kraj vrlo velika, jer voda stalno teče i odnosi kilovate koje kupujemo.
U materijalima za nikšićko savjetovanje obrađeni su i dati uporedni energetsko-ekonomski pokazatelji za hidroelektrane: Šavnik, Otilovići, Buk Bijela, Morača Ŕ i ŔŔ i termoelektrane Pljevlja ŔŔ. Nije obrađena ni jedna mala hidroelektrana za područja Lima, iako ih baš na tom terenu ima daleko najveći broj. Naročito je čudno da nije obrađena ni upoređena sa prikazanim hidroelektranama ni hidroelektrana u Sućesci kod Andrijevice. Po mom mišljenju, koje se podudara i sa mišljenjima ne malog broja eminentnih stručnjaka sa kojima sam razgovarao, ona je daleko ispred u analizi prezentiranih hidroelektrana, ne samo po cijeni po jedinici gradnje, veći po tome što za izgradnju ove hidroelektrane nema nikakvih spornih pitanja, kao na primjer za hidroelektrane na Morači. I to utoliko prije što je realizacija moguća u najkraćem roku, uz minimalne štete po stanovništvo i privredu kraja. Interesantno je, a takođe čudno, da čim se pređe granica između Crne Gore i Srbije, na Limu vidimo izgrađen sistem „Limske hidroelektrane” koje odavno uspješno rade iako su podignute u dosta nepovoljnijim geografskim i drugim uslovima, nego što ih prirodno ima gornji tok Lima i njegovih pritoka. Logično je pitanje da li je to još jedno zaobilaženje ovog kraja, slično onom prilikom izgradnje pruge Beograd - Bar, autoputa niz Moraču i najavljene izgradnje autoputa preko Vrmoše, teritorijom strane zemlje. Odlaganje izgradnje hidroelektrana na rijeci Limu i rječicama u njegovom slivu, kao i na pritokama Plavskog jezera u području Plava i Gusinja, bila bi zaista neoprostiva graška, koja bi nanijela veliku materijalnu i drugu štetu ovom kraju i cijeloj Crnoj Gori.
Kako se radi o poslu od posebne, rekao bih istorijske važnosti za naš kraj i Crnu Goru, odgovorni ljudi iz opština Plav, Andrijevica i Berane, morali bi zajedno naći način da se aktivno uključe u rad na ovom poslu u odgovarajućim komisijama i službama na nivou Crne Gore, te da svojim predlozima utiču na donošenje najboljih rješenja, a ne da na kraju samo konstatuju da nas je neko „gore” zaobišao, a mi o tome, kao, nijesmo ništa znali.

Dipl. inž.Vukašin ŠOŠKIĆ

cvrchak
23-03-04, 00:19
Ne bih se zacudila da uskoro u crnogorskim prodavnicama osvane 'cista' flasirana voda Coca Cole, zvana Dasani. Hocu reci, toliko je cista da je radjena po metodama NASINE raketne tehnologije. :evil: Ne sprdam se, no tako oni vele. :shock: Uglavnom, voda je iz cesme :?: , dodas joj malo kalcijum hlorida u procesu purifikacije, koji sadrzi bromid, cisto radi ukusa, je li? Onda upumpaj ozon, oksidiraj bromid, sto nije problem, u bromat, sto jeste problem. Konacno, raznesi boce po prodavnicama koje sadrze dva i po puta vecu kolicinu bromata od legalne i eto zarade. I krajnje kancerogenog proizvoda.

U UK su od juce povukli svu flasiranu vodu Coca-Cole iz prodavnica. Odatle ce u raspale drzave kao sto je i nasa. A vode imamo za cijelu Crnu Goru. Sramno!

Laufere, odlican ti je prilozeni tekst.

Hari Krisna
23-03-04, 09:50
http://pobjeda.cg.yu/slike/1079999676.jpg

http://www.pobjeda.co.yu/naslovna.phtml?akcija=vijest&id=24117

funestis
23-03-04, 12:26
Ne bih se zacudila da uskoro u crnogorskim prodavnicama osvane 'cista' flasirana voda Coca Cole, zvana Dasani. Hocu reci, toliko je cista da je radjena po metodama NASINE raketne tehnologije. :evil: Ne sprdam se, no tako oni vele. :shock: Uglavnom, voda je iz cesme :?: , dodas joj malo kalcijum hlorida u procesu purifikacije, koji sadrzi bromid, cisto radi ukusa, je li? Onda upumpaj ozon, oksidiraj bromid, sto nije problem, u bromat, sto jeste problem. Konacno, raznesi boce po prodavnicama koje sadrze dva i po puta vecu kolicinu bromata od legalne i eto zarade. I krajnje kancerogenog proizvoda.

U UK su od juce povukli svu flasiranu vodu Coca-Cole iz prodavnica. Odatle ce u raspale drzave kao sto je i nasa. A vode imamo za cijelu Crnu Goru. Sramno!





Laufere, odlican ti je prilozeni tekst.

Zo je necuveno. :( :(

SyNdRo0m
27-03-04, 12:49
bitno je da mi izvozimo vodu Libiji u zamjenu za naftu...

*monte*
30-03-04, 00:27
Rijeke jesu zagadjene,mi ih sami zagadimo,svojom loshom kulturom i ponasanjem!
Morache je zagadjena samo od mjesta Smokovac pa do ushca u Skadarsko Jezero.Znachi zagadjena je na ulasku u veliki grad.Tako da je svaka rijeka koja prolazi kroz veci grad manje vishe zagadjena!
Vidim neki post gore hidroelektrane itd...
Mozda niste znali ali sada cu vam neshto reci:Znate li zashto se ustvari ukida i pravi nova magistrala umejsto da prolazi i dalje kroz platije?Zato shto ce u kanjonu morache najvjerovatnije u narednih 10 god da se naparvi vishe hidroelektrana.Koju ideju ja vrlo rado pozdraljam i pozdrzavam!Iz razloga shto je to potrebno CG u ekonomskom smislu!
Bar to shto bi uvozili struju taj novac bi eto mogli ulagati u neke ideje tipa uredjenje parkova (nacionalnih) odrzavanja rijeka,jezera i slichno! 8)

laufer**
31-03-04, 01:57
...
Mozda niste znali ali sada cu vam neshto reci:Znate li zashto se ustvari ukida i pravi nova magistrala umejsto da prolazi i dalje kroz platije?Zato shto ce u kanjonu morache najvjerovatnije u narednih 10 god da se naparvi vishe hidroelektrana.Koju ideju ja vrlo rado pozdraljam i pozdrzavam!Iz razloga shto je to potrebno CG u ekonomskom smislu!
Bar to shto bi uvozili struju taj novac bi eto mogli ulagati u neke ideje tipa uredjenje parkova (nacionalnih) odrzavanja rijeka,jezera i slichno! 8)

He, he!
Magistrala, kako to strasno zvuci. Ono je kolski put samo za kaskadere, ne magistrala. Zato ce je zatvorit je zato sto ne mogu da je odrzavaju i sto uz nevjerovatno opterecenje dobro da je i ovoliko izdrzala ("magistrala"), kao sto je mnogo puta predoceno onima koji su je po svaku cijenu tuda i izgradili. Da li od kanjona Morace pravit jos jednu veliku hidroelektranu, koja podrazumijeva veliko jezero i velike promjene u ekosistemu cijelog tog kraja ili ici na sisteme manjih hidroelektrana koji ne narusavaju ekosisteme tamo gdje su postavljene, kako je u gornjem clanku i mnogim strucnim studijama predstavaljano i predlagano je stvar politike. Znas ono, ako Vasojevicima damo toliku struju, onda ce se stanje tamo popravljat, pa ce nam se rugat i necemo moc da ih zajebavamo i slicne gluposti kakve su oderdile i trasu "magistrale" i "pruge". Kako takvi modeli i predlozi uvijek preovladaju u nasem kosmarnom svijetu, vjerujem da ce kanjona Morace nestat ubrzo, a da ce ta hidroekektrana koja ce u neku ruku vise stete da napravi nego koristi biti izgradjena po svaku cijenu.

Thalasoma
31-03-04, 09:23
Niko ne spominje koje posledice po zivi svet tih reka donosi izgradnja brana. A da ne govorim kako ce se promeniti celokupni izgled tog prelepog kanjona koji je za svako divljenje, i koji pleni svojom divljom i surovom lepotom.

Hari Krisna
31-03-04, 10:57
Nadam se da niko pametan nece dati pare na takvu glupost i unistenje kanjona branama i cudima. Projekti i izgradnje malih centrala nijesu negdje na Marsu i ne zahtijevaju nedostupne tehnologije. Imamo ljudi koji to znaju i projektovati i napraviti samo treba malo zdravog razuma. Na kraju imamo u Savniku jednu malu elektranu pa neka kopiraju.

*monte*
01-04-04, 18:48
Mislim da nije toliko loshe izeti malo prirode radi ekonomskoh boljeg stanja u zemlji.Mislim ako vec ne umijemo i ne mozemo da zivimo od prirodnih ljepota i toga shta imamo,onda je mnogo bolje uzeti malo te prirode i imati koristi od toga!
Kanjon morache jeste prelijep.Ali ne moze da se vidi onako kako bi trebalo,jer nema ni mjesta da se neko automobilom parkira,mnogo je upasan put itd!
Samim tim,da akzem unishtenjem kanjona Morache,pravi se branom "vjeshtachko jezero"shto donekle opet spada u neku prirodu koliko toliko...sa dodacima ljudske ruke tj stvaranja nechega novog!
Zato smatram da je ideja o pravljenju brana po meni dobro reshenje.Jer bi ipak jedan dio kanjona ostao netaknut...
Pozdrav ;) 8)

laufer**
01-04-04, 19:30
Ja sam protiv, jer nema potrebe da se pravi takav jedan ekoloski poguban potez, kad ima drugih voda i nacina da se obezbijedi el. energija.

Dzoni_Stulic
02-04-04, 03:34
Ja sam protiv, jer nema potrebe da se pravi takav jedan ekoloski poguban potez, kad ima drugih voda i nacina da se obezbijedi el. energija.Ja se izvinjavam sto upadam u raspravu a koje su to jos vode mislim?Osim PIVE? :?

Hari Krisna
02-04-04, 11:44
Samim tim,da akzem unishtenjem kanjona Morache,pravi se branom "vjeshtachko jezero"shto donekle opet spada u neku prirodu koliko toliko...sa dodacima ljudske ruke tj stvaranja nechega novog!
Zato smatram da je ideja o pravljenju brana po meni dobro reshenje.Jer bi ipak jedan dio kanjona ostao netaknut...
Pozdrav ;) 8)
Brane mijenjaju i unistavaju prirodni ambijent i tamo gje se "ne dira" kanjon. Podize se nivo vode, povecava erozija..... a to je sve nepotrebno unistavanje jer postoji jednostavnije i bolje rjesenje.
Da znamo sto ne znamo od turizma u tom kraju zaradili bi ne samo da kupujemo struju. Zamisli samo koje su to ogromne kolicine potrebne za 700.000 stanovnika i da se bas nepovratno unistava takav kanjon. Osim malih hidroelektrana koje bi mogle izgledati kao stari mlinovi, imamo jos i vjetra i sunca koje se moze iskoristiti bez unistavanja.

*monte*
02-04-04, 14:39
Slazem se sa tobom.Ali opet treba misliti ponekad na ekonomiju koliko i na prirodu!Ako vec ne umijemo da iskoristimo prirodu kako treba.Onda je bolje misliti na neshto drugo!

Hari Krisna
30-04-04, 19:00
Ja sam protiv, jer nema potrebe da se pravi takav jedan ekoloski poguban potez, kad ima drugih voda i nacina da se obezbijedi el. energija.
Malo je reci da je to poguban potez. A zamislite samo parodije:
30.04.2004. VLADA REPUBLIKE CRNE GORE
.....U skladu sa Deklaracijom Ujedinjenih nacija "Svijet po mjeri djeteta" Vlada je usvojila Nacionalni plan akcije za prava djece u Crnoj Gori kao okvir za aktivnosti, programe i strategije drzave i gradjanskog drustva.........
Na sjednici je prihvacen i Sporazum o saradnji Republike Srpske i Republike Crne Gore na realizaciji izgradnje i koriscenja zajednickog Hidroenergetskog sistema Buk-Bijela.....
http://www.pobjeda.cg.yu/naslovna.phtml?akcija=vijest&id=28183

Ako vec pricaju o pravima djeteta, onda je pravo tog djeteta i da zivi u cistoj i zdravoj sredini, da mu se ne unistavaju prirodne ljepote jer to dijete kad odraste nece moci da ispravi te greske.
Sto jos tragicnije nijedna eko organizacija se nije oglasila povodom tako "genijalnih" namjera.

Hari Krisna
05-09-04, 11:44
Za razliku od Crne Gore koja raspolaze izdasnim resursima pijace vode, u svijetu od zedji godisnje umire pet miliona ljudi, dok skoro milijardu i po oskudijeva u vodi za pice.
http://www.pobjeda.cg.yu/naslovna.phtml?akcija=vijest&id=40490

HN-Clan-RooYs
28-09-04, 19:19
Slazem se sa tobom.Ali opet treba misliti ponekad na ekonomiju koliko i na prirodu!Ako vec ne umijemo da iskoristimo prirodu kako treba.Onda je bolje misliti na neshto drugo!
Slazem se sa tobom...

Thalasoma
29-09-04, 09:23
Hmmm...

Thalasoma
29-09-04, 09:32
Slazem se sa tobom.Ali opet treba misliti ponekad na ekonomiju koliko i na prirodu!Ako vec ne umijemo da iskoristimo prirodu kako treba.Onda je bolje misliti na neshto drugo!
Ne slažem se sa tobom. Ako već mi ne umemo da iskoristimo prirodne lepote koje imamo, dajmo to nekome ko ume ili naučimo od drugih i to što pre!!! Istina da je izgradnja brana najbrže rešenje ali definitivno i najdestruktivnije za prirodu.
Zato treba edukovati ljude, slati decu na školovanje u inostranstvo, drakonski kažnjavati one koje uništavaju prirodu i možda uspemo da nešto uradimo.
Sećate se samo kako je bilo nekada na putevima CG? Priznajmo da je samo za nekoliko meseci stanje značajno promenjeno "zahvaljujući" kaznama. Ne kažem da tu nije bilo i mnogo nepravilnosti od strane policije ali ipak ima manje nesreća i poginulih u saobraćaju. Tako bi mogli i sa onima koji krše eko-zakone.
Ma, moglo bi se mnogo toga samo da država zaista to hoće.

Thalasoma
15-03-05, 11:00
Evo jednog clanka iz Vjesnika a u vezi je sa vodom (mada ne potpuno sa temom ovog topic-a).

Neokolonijalno osvajanje vodovoda
Posao tisućljeća: svoje vodovode već su prodali Bukurešt, Sofija, Budimpešta i Segedin. Cijena vode u tim je gradovima porasla na više od tri eura po prostornome metru. U više zemalja došlo je do socijalnih nemira koji su prisilili vlade da raskinu ugovore uz ozbiljne političke i ekonomske posljedice. Inozemni privatni kapital pokušava preuzeti i Beogradski vodovod
ZAGREB - Multinacionalne kompanije pokušavaju se u okviru procesa privatizacije domoći velikih vodovoda u tranzicijskim zemljama i na taj način prigrabiti najunosniji posao 21. stoljeća - prodaju vode u uvjetima apsolutnog monopola i potpuno kontroliranog tržišta.
Svoje vodovode prodali su Bukurešt, Sofija, Budimpešta te Segedin. Cijena vode u tim je gradovima porasla na više od tri eura po prostornome metru. Inozemni privatni kapital, uz potporu Europske agencije za rekonstrukciju (EAR) i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), pokušava preuzeti Beogradski vodovod i kanalizaciju u okviru procesa privatizacije, a zainteresiran je i za ostale velike vodovode u Srbiji i Crnoj Gori. Tamošnji hidrotehnički stručnjaci to svim snagama pokušavaju spriječiti.
»Ta predaja, a ne prodaja, neokolonijalizam je najgoreg tipa. Naši inženjeri mogu puno bolje i barem dva puta jeftinije riješiti sve komunalne probleme, za razliku od hidrotehnički nedovoljno obrazovanih stranaca, menadžera«, rekao je za Vjesnik Branislav Đorđević, profesor na Građevinskom fakultetu u Beogradu, redovni član Akademije inženjerskih nauka SCG-a i Naučnog društva Srbije. Stručnjak je Odjela za prirodne resurse Europskog savjeta u Strasbourgu, član Komiteta za vodoprivredne sustave pri Međunarodnoj asocijaciji za hidrološke znanosti (IAHS) i Međunarodne asocijacije za vodene resurse (IWRA). Sudjelovao je u planiranju i realizaciji najvećih hidroenergetskih objekata i vodoprivrednih sustava u SFRJ i više sustava u inozemstvu.
Multinacionalne kompanije u vodovode koje preuzimaju ne unose svoj kapital. Jednostavno povećaju cijenu vode.
»Cijena je prvo oko dva eura po prostornome metru, kasnije i više od tri, što kompanijama osigurava dovoljno novca za obnovu i modernizaciju vodovoda i kanalizacija, kao i za visok profit«, objašnjava Đorđević.
Neodgovornost pokušaja preuzimanja Beogradskog vodovoda najbolje pokazuje sadašnja cijena vode od oko 0,3 eura. I najmanje zatraženo povećanje cijene Grad odgađa prisiljavajući BVK da radi s gubicima.
»Povećanjem cijene na 0,5 eura pokrili bi se proizvodni troškovi vode, a kasnijim povećanjem od 0,8 do jednog eura omogućio bi se razvoj vodovoda i kanalizacije te izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda«, objašnjava Đorđević. Beogradski političari, međutim, izjavljuju da se vodovod mora prodati strancima da bi se modernizirala kanalizacija i napravili uređaji za pročišćavanje.
»Svjetska iskustva pokazuju da su sve zemlje koje su vodovode prepustile strancima napravile stratešku grešku. U više zemalja - JAR, Bolivija, Filipini, Kanada - došlo je do socijalnih nemira koji su prisilili vlade da raskinu ugovore uz ozbiljne političke i ekonomske posljedice«, ističe Đorđević.
Klupko majčinskih, sestrinskih i kompanija kćeri oko godinu dana odmotavao je Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara (ICIJ) i samo ga je djelomično odmotao. Najveći poslovni kolač vodenog biznisa dijele kompanije SUEC, Vivendi (nedavno transformirana) i Thames Water, a agresivno se ubacuju SAUR, United Utilities te Bechtel. Najveće od njih potječu iz Francuske, no teško je odrediti nacionalnost, jer su tu isprepleteni interesi i kompanije raznih europskih zemalja, koje su kupile i najveće američke privatne kompanije, kao što su US Filter i American Water Works.
Najveća svjetska financijska igra s vodom ne bi se mogla ostvariti bez podrške Svjetske banke i Europske banke za obnovu i razvoj, koje uvjeravaju potencijalne prodavače vodovoda da je to za njih spasonosno rješenje. Vivendi i SUEC prigrabile su vodovode u Poljskoj, Rumunjskoj, Mađarskoj, Bugarskoj, Češkoj, Estoniji i Armeniji.
Vlade koje podržavaju multinacionalne kompanije sasvim se drukčije ponašaju kad je riječ o njihovim vodama. Stav Francuske je kako je sektor vode suviše važan da bi se prepustio strancima na upravljanje. Rečeno je to prilikom prodaje paketa akcija Vivendija, kada je ministarstvo financija okupljalo isključivo domaće investitore da obave kupnju. Generalni direktor francuske firme SUEC, J. L. Trancar, na takav je potez francuske vlade rekao da »tržište vode i treba biti ksenofobično«. Njemačka se također drži dalje od privatizacije svojih vodovoda, ali to ne smeta njezinim kompanijama da se bave tim biznisom u drugim zemljama.

Hari Krisna
22-03-05, 19:18
POVODOM SVJETSKOG DANA ZAsTITE VODA

Ima je dosta, ali je sve vise zednih


"Crna Gora ima jedinstvene vodne resurse ali mnogi gradovi imaju problema sa pitkom vodom", rekao je Dejan Milicic, direktor NVO "Opstanak Pljevlja"

Pljevlja, 21. marta - Povodom 22. marta - Svjetskog dana zastite voda, danas su u Pljevljima odrzali zajednicku konferenciju za novinare Nevladina organizacija "Opstanak Pljevlja" i kompanija "Gorska", iz Gornje Bukovice, poznati proizvo?ac prirodne izvorske vode sa vrhova Durmitora. Projekat "Voda - univerzalno bogatstvo", koji realizuje NVO "Opstanak Pljevlja" uz podrsku BCIF (Balkan Communiti Initiativiti Fund), predstavio je Dejan Milicic. Ura?en je plakat i razglednice sa motivima pljevaljskih vodnih potencijala.
"Voda prekriva tri cetvrtine zemljine povrsine, ali je neravnomjerno raspore?ena i najvecim dijelom nedostupna. Planeta je sve zednija i predvi?a se da ce do 2025. godine dvije trecine populacije biti zedno. Ujedinjene nacije su period od 2005. do 2015. godine proglasile Svjetskom decenijom zastite voda, pod sloganom "Voda za zivot", rekao je Milicic.
On je podsjetio da je od 180 rangiranih zemalja, Drzavna zajednica Srbija i Crna Gora na 47 mjestu u svijetu po kolicini vodnih resursa. "Crna Gora ima jedinstvene vodne resurse, ali mnogi gradovi imaju problema sa pitkom vodom. Opstanak Pljevalja zavisice i od brige o vodama", istakao je Dejan Milicic. U sklopu projekta "Voda - univerzalno bogatstvo", predvi?eno je da svaki pljevaljski osnovac dobije razglednicu, ciji je tiraz deset hiljada, sa devet motiva, koje ce sjutra biti podijeljene i citaocima dnevne stampe.
Ucenici ce moci da ucestvuju na literarnom i likovnom konkursu, na temu "Voda - univerzalno bogatstvo", a ocekuje se i da ce u pljevaljskim skolama povodom Svjetskog dana zastite voda, pored redovnih predavanja biti zastupljeni i sadrzaji na teme odrzivog razvoja, rekao je Milicic. Autori najboljih radova bice gosti kompanije "Gorska" u Gornjoj Bukovici.
Direktor fabrike za flasiranje vode "Gorska", u Gornjoj Bukovici, Dragan Terzic, je rekao da ce sara?ivati sa NVO "Opstanak Pljevlja" na projektu "Voda - univerzalno dobro". Cilj je da covjecanstvo shvati pred kakvim se problemom nalazi i preduzme mjere za ocuvanje postojecih vodenih resursa i njihovo unapre?ivanje, kao i racionalno koriscenje, rekao je Terzic.


M. Jelic

Hari Krisna
23-03-05, 15:58
Crna Gora ima vode i za izvoz

Crna Gora je, prakticno, najbogatije podrucje sa vodama u svijetu, ali je uprkos tome zastupljen problem vodosnabdijevanja. Vode Crne Gore spadaju u najcistije, jer je vecina rijecnih tokova pitka. To blago treba, valorizovati jer Crna Gora ima dovoljno pitke vode za izvoz, a cak je, prakticno, i ne flasira. Drzava treba da ulozi veliki napor kako bi na vrijeme zastitila vode od zagadjenja. Mnogo veci problem, ocigledno, ceka nas "sjutra", ukoliko ne zastitimo bogatstvo koje posjedujemo.
sirom svijeta juce je obiljezen Dan voda, uz alarmantne podatke o nestasici ciste vode. Direktor Uprave voda Crne Gore Zoran Jankovic kazao je za Republiku da je Crna Gora najbogatije podrucje sa vodama u svijetu, ali uprkos tome zastupljen je problem vodosnabdijevanja.
- Nase podrucje obiluje vodama, ali je uprkos tome problem vodosnabdijevanja stanovnistva izrazen je u mnogim gradovima, narocito primorskim- kazao je Jankovic, dodajuci da mimo Podgorice, gotovi svi gradovi u Crnoj Gori imaju problem sa pitkom vodom.
- Ne koristimo izuzetno veliki potencijal. cak i ne flasiramo vodu, a mogli bi je i izvoziti. Istina, flasira se voda sa Bukovice, ali u zanemarljivim kolicinama. Imamo i bjelopoljsku mineralnu Radu, ali to je zanemarljivo u odnosu na kapacitete koje Crna Gora posjeduje- kazao je Jankovic.
On je istakao da na jednoj strani imamo izuzetno veliko bogatstvo, bukvalno blago, koje rijetko koja zemlja u Evropi i na svijetu ima, a pri tom je prisutan izuzetno nizak stepen iskoristljivosti kapaciteta voda.
- Jedna od karakteristika izvorista i rijeka Crne Gore je da sve, sem jednog malog dijela toka Cijevne, poticu sa podrucja Republike. Voda je jedno od najvecih bogatstava Crne Gore- kazao je Jankovic, isticuci da vode Crne Gore spadaju medju najcistije, sto dokazuje i cinjenica da je vecina rijecnih tokova pitka.
- Crna Gora treba da ulozi veliki napor kako bi na vrijeme zastitila vode od zagadjenja. Mnogo veci problem ceka nas ?sjutra?, ukoliko na vrijeme ne budemo reagovali. "Uzor" treba da nam bude rijeka Temza u Engleskoj, jer su nadlezne institucije reagovale tek kada je doslo do zagadjenja i potroseno je mnogo vise novca za ciscenje rijeke, nego sto bi se potrosilo za zastitu- istakao je Jankovic, dodajuci da se zbog toga u Crnoj Gori vec rade master- planovi za preciscavanje otpadnih voda.
Prema njegovim rijecima, uradjen je Master plan za juznu regiju, a u toku je i izrada plana za sjevernu i centralnu.
Jankovic je kazao da je jedan od velikih problema i zastita od zagadjenja morskih voda, narocito priobalnog dijela.
Kako prenose agencije, u svijetu sedmicno umre oko 30.000 ljudi, vecinom djece, zbog nestasice pitke vode koju prati pandemija dijarere i slicne bolesti.
Direktor Svjetske zdravstvene organizacije Li Jong Vok, kako navode agencije, rekao je da ljudi koji mogu da odvrnu slavinu i imaju sigurnu cistu vodu za pice, kuvanje i kupanje to cesto uzimaju zdravo za gotovo, dok istovremeno vise od milijardu ljudi na svijetu nema tu privilegiju.
- Svake nedjelje dijareja, ciji se uzroci mogu lako sprijeciti, odnosi oko 30.000 zivota, uglavnom djece. To je tiha humanitarna kriza koja sprjecava ostvarenje milenijimskih razvojnih ciljeva- kazao je Li Jong Vok.
Ciljevi koje je UN usvojio 2000. godine obuhvataju i obavezu da se do 2015. godine smanji broj ljudi koji nemaju pristup pitkoj vodi, a danas ih je po procjenama oko 1,1 milijardu.
Dvije godine kasnije je na samitu o odrzivom razvoju u Johanesburgu dodata obaveza da se smanji broj ljudi koji nemaju osnovne sanitarne uslove, kojih je prema procjenama oko 2,4 milijarde.
Kako javlja ?Frans Prese?, po pitanju ispunjavanje obje obaveze ostvaren je slabi napredak.
Prema agenciji Dojce Prese, Azija je suocena s dramaticnom vodenom krizom sa 700 miliona ljudi koji nemaju odgovarajuci pristup cistoj vodi i dvije milijarde bez odgovorajucih sanitarnih uslove, objavile su UN povodom Svjetskog dana voda.
- To govori da pola populacije koja zivi u azijsko-pacifickoj regiji nema odgovarajuce sanitarne uslove, a svaka peta osoba nema pristup pitkoj vodi- kazao je izvrsni sekretar UN- ovog povjerenistva za ekonomska i socijalna pitanja za Aziju i Pacifik Kim Hak Su.
Suzana Ganic
PS.
Od ukupne vode na planeti svega 0,26 % se moze piti

Smirnoff_ice
02-04-05, 09:04
Ne dozvolite da bi ovakva slika bila samo romanticno sjecanje!
http://img137.exs.cx/img137/2447/pitnavoda2zg.png

Hari Krisna
22-03-06, 18:01
EKOLOŠKI KALENDAR: 21. MART SVJETSKI DAN ŠUMA I 22. MART SVJETSKI DAN VODA
Vode i šume neprocjenljivo bogatstvo Crne Gore

Vode su uvijek u Crnoj Gori simbolizovale zdravlje, čistoću i ljepotu, a moć vode da čisti, pere i odnosi sve što ne valja oduvijek je bila prisutna i u životnim legendama. Za sve što ne valja u Crnoj Gori se kaže voda ga odnijela.
U dugoj i burnoj istoriji Crne Gore česti su bili ratovi i borbe za odbranu određenih voda - vrela, rijeka, jezera, morskih obala. Najbolje to ilustruje položaj i istorija središnjih naselja, posebno prijestonih gradova južnoslovenske države Duklje - Zete - Crne Gore (Duklja, Drivas, Skadar, Uclinj, Bar, Krajina, Žabljak Crnojevića, Obod, Cetinje, Podgorica), u njenoj četrnaestovjekovnoj istoriji.
Bogatstvo ili nemaština vode u pojedinim krajevima Crne Gore, kao malo gdje drugo, uvijek se bitno odražavala na ukupni razvoj, a i na fizičke i druge osobine ljudi. Čovjek u prirodi nije država u državi, već njen dio. Bogatstvo ili siromaštvo vodom pojedinih krajeva ili regija ima presudan značaj za život ljudi.
Najljepši dio pojedinih pejzaža Crne Gore su vode i šume, a upravo se ta prirodna bogatstva najčešće neplanski koriste, nažalost, često i nemilosrdno uništavaju. Presudan je trenutak kada je potrebno preduzeti sve da se ta prirodna bogatstva Crne Gore svestrano zaštite. Ništa u Crnoj Gori - na moru, jezerima, izvorima i riječnim tokovima, ne smije biti urađeno bez temeljnih izučavanja i saznanja da to što se radi neće narušiti prirodni sklad, koji je ovdje uspostavljen kao malo gdje na Zemlji.
Lice i naličje razvijenog turizma
Uporedo sa razvojem turističke privrede odvijao se i porast broja stanovnika u Crnogoroskom primorju. Raste broj gradskog stanovništva, ali za razliku od ostalih regija Crne Gore, Crnogorsko primorje se urbanizuje kao cjelina. Sva ranija sela pored mora dobijaju karakter turističkih i urbanizovanih naselja.
Turizam sve više postaje vodeća privredna grana a ukupni razvoj Crne Gore orijentiše prema Crnogorskom primorju, koje postaje fasadni dio Crne Gore.
Svako dalje korišćenje prirodnih dobara mora i njegove najbliže okoline mora biti planirano u skladu sa neophodnim poštovanjem svih mjera zaštite.
U Crnoj Gori - ekološkoj državi, zaštita prirode i životne sredine od prioritetnog je značaja. Posebno mjesto tu pripada zaštiti mora i primorskih krajeva. Posljednjih decenija odvija se snažan proces migracije stanovništva prema Crnogorskom primorju . Pritisak je povećan ubrzanim razvitkom turizma i boravkom u primorju nekoliko puta više stanovništva u vrijeme turističke sezone. Sve to stvara opasnost da primorje i more duž crnogorske obale izgube onu prirodnu ljepotu koja je od iskona ovdje postojala. Proces urbanizacije duž primorja odvija se širenjem gradskih naselja, kao i urbanizacijom cijele regije. Svakodnevne nastaju nova naselja, i nove kuće na svim mjestima povoljnim za odmor i rekreaciju. U ovakvim prilikama država mora blagovremeno da donese odgovarajuće zakone i druga normativna akta kako bi se spriječila neplanska gradnja i uništavanje prirodnih ljepota, koje spadaju u opšta dobra.
Najizrazitiji zagađivači mora su podmorski kanalizacioni ispusti, koji u najvećem dijelu završavaju duž same obale, na maloj dubini mora, što je od naričitog uticaja na stepen trafičnosti morskog ekosistema i na zagađenje priobalnog dijela mora bakterijama fekalnog porijekla. Svakako je u najvećoj opasnosti do zagađenja zaliv Boke kotorske, gdje je prosječna dubina muljevitog dna mora 27 metara. Samo je u ovom zalivu registrovano 73 podvodna plitka ispusta kanalizacionih sistema. Kao posljedica toga je pojava, sredinom ljetnjih mjeseci kada je zagađivanje i najveće, povećane zasićenosti kiseonikom, veće koncentracije mikrofitoplanktona i bakterija, što smanjuje providnost morske vode (na 3-6 metara). Ovaj problem je u znatno blažoj formi izražen i u ostalom dijelu primorja, pogotovo na prostoru budvanskog primorja, Bečića, Svetog Stefana i Petrovca, gdje su otpadne vode i rijekama kanalizacija odvedene dublje u more.
U cijelom primorskom dijelu mora izuzev ušća Bojane, izobata od 20 metara prati obalu na udaljenju do 500 metara, a na velikom dijelu obale, osobito oko rtova i klifova, približava se samoj obali. Ovo omogućava da se oko cijele Boke kotorske, kao i duž obala svih značajnijih naselja i turističkih centara na ostalom dijelu primorja, izgrade kanalizacioni prstenovi i sistemi iz kojih bi, poslije prečišćavanja, voda bila odvođena u veće dubine mora. Kako je Crnogorsko primorje, kao i more duž primorja, još uvije, prirodno najočuvaniji dio Mediterana, treba preduzeti sve da ono, i nakon povećane litoralizacije, zadrži takve karakteristike.
Voda kao energetsko vrelo
Crna Gora spada u bogatiju područja vodom na svijetu. Sa njene teritorije prosječno godišnje otičće 18754 Dž10(9) m3 vode, što je u odnosu na površinu oko šest puta više od svjetskog prosjeka. Za Crnu Goru se kaže da joj je voda najveće prirodno bogatstvo. Zahvaljujući i velikim visinskim razlikama izvora i ušća, to jest pada na rijekama, voda predtavlja u Crnoj Gori i najveće energetsko vrelo.
Na osnovu dosadašnjih izučavanja, koja traju od polovine DžDž vijaka, kao i različite planske i projektne dokumentacije, urađena procjena raspoloživog hidroenergetskog potencijala na glavnim vodotocima u Crnoj Gori, što iznosi 9846 GNjh električne energije godišnje. Od toga je 13,8 odsto na Pivi, 22,9 na Tari, 4,7 odsto na Ćehotini 14,6 odsto na Limu, 1,2 na Ibru, 14,9 na Morači do ušća Zete, 20,4 na Zeti, 4,6 odsto na Maloj rijeci, 2,9 odsto na Cijevni. Procjenjuje se da na pritokama glavnih tokova u Crnoj Gori postoje iskoristivi potencijali za izagradnju malih hidroelektrana, čija bi godišnja proizvodnja iznosila oko 1320 GNjh električne energije.
Prve manje hidroelektrane u Crnoj Gori podignute su prije II svjetskog rata - Podgora i Rijeka Crnojevića. One su u toku II svjetskog rata porušene, a poslije rata su obnavljane. Podignuto je još pet malih elektrana (Šavnik, Slap, Glava Zete, Mušovića rijeka i Lijeva rijeka).
Od sedam malih hidroelektrana u Crnoj Gori već duže vremena ne radi HE Lijeva rijeke. Prosječan godišnja proizvodnja ostalih šest malih elektrana zajedno, obračunata za period od 1991. do 2000. godine iznosi 17 385 544 KNjh. HE Perućica je prva velika hidroelektrana izgrađena u Crnoj Gori. Prosječna godišnja proizvodnja električne energije u HE "Perućica, u periodu od 1960 do 2000.godine je 825 GNjh. Ona je dosta zavisna od količine padavina.
HE Perućica već 45 godina uspješno proizvodi električnu energiju, uz redovna godišnja remontovanja mašina, i opravka kanala, brana i drugoga. Posljednjih godina vrše sepripreme za obavljanje modernizacije i dogadn ju elektrane. Predviđeni su obimniji radovi na povezivanju Krupačkog i Slanog jezera u Nikšićkom polju ugradnji osmog agregata u mašinskoj zgradi, kao i zamjena znatnog dijela zastarjele mašinske opreme.
Da bi se izvršilo spajanje jezera Krupca i Slanog predviđa se prokopavanje tunela dužine 1249 m i kanala ukupne dužine od 697 m. U vrijeme visokog vodostaja na Krupačkom jezeru prebacivao bi se dio vode u Slano jezero, preko tunela i kanala kapacitta 26,65 m 3/s.
Pored navedenih radova predviđeno je prevođenje Zete iz Gornjeg polja u Krupačko jezero. Iako tok Zete, čiji je dio kanalisan, nizvodno od Vukova mosta (Kapino polje) završava u akumulacije Vrtac, jedan dio vode se gubi poniranjem kroz propusnu podlogu toka, pa se vjeruje da bi seprevođenjem dijela toka, oko 25 m3/s, voda bolje koristila. Između oboda Gornjeg polja (Zavrh) i Krupačkog jezera, sa malim padom sa 616, 10 na 616,00 m nadomorske visine, planirano je prokopavanje tunela dugog 1083 m i kanala koji bi omogućili odvođenje vode.
HE "Piva" duga je već hidroelektrana u Crnoj Gori. Izgradnja je poslije višegodišnjeg obimnijeg istraživanja terena, u periodu između 1967 i 1976. godine.
Termoelektrana Pljevlja proizvodila je prosječno godišnje, u periodu 1982. - 2000.godine, 913 GNjh električne energije, što zajedno sa hidroelektranama (HE "Perućica", HE Piva i šest malih hidroelektrana) iznosi godišnje oko 2800 GNjh električne energije. U periodu poslije 2001. godine proizvodnja je izvejsno porasla tak oda je 2003. godine iznosila 3098 GNjh električne energije.
Crna Gora troši više električne energije nego što proizvodi. Razlika proizvodnje i potrošnje iz godinu u godinu stalno raste. U cilju rješavanja ovog krupnog problema za razvoj Crne Gore, posljednjih godina se ubrzano izučava mogućnost izgradnje prioritetnih hidroelektrana ili drugih alternativnih proizvođača električne energije.
U višegodišnjem istraživanju do sada su kao mogući planirani sljedeći objekti: u slivu Tare - Ljutica, Mojkovac, Kolašij I i II; u slivu Lima-Plav, Andrijevica, Lukin vir, Berane, Štitari, Bijelo Polje I, II i III i Vojno selo; u slivu Pive - lonci, Pogledine, Pošćenje, Timar i Bukovica - Šavnik, u slivu Ibra - Bać; slivu Ćehotine - Gradac i Mekote; u slivu Morače- Andrijevo, Raslovići, Milunovići, Zlatica, Ibrija, Velje Duboko, Ljevišta, Ljuta, Nožica, Brskut i Krušev gaj.
Elektroprivreda Crne Gore, zajedno sa Vladom Crne Gore, Univerzitetom Crne Gore, kao i sa pojedinim nevladinim organizacijama, istakla je i prioritetne objekte, čija bi gradnja trebalo da što prije počne, svakako zavisno od zainteresovanosti investitora.

Hari Krisna
22-03-06, 18:02
Na zalaganje mnogih, pa i UNESCA, čija zaštita Nacionalnog parka Durmitor postoji od 1980. godine kao i na osnovu sopstvenih procjena posljedica koje mogu nastati gradnjom HE Buk Bijela, Vlada Crne Gore je donijela odluku da ne prihvati gradnju HE Buk Bijela, kao zajednički objekat, a ukoliko Bosna i Hercegovina ostane pri rješenju da podiže hidroelektrane čije akumulaciono jezero ne zahvata i djelove Crne Gore, da bi, u skladu sa međunarodnim dogovorima, i o tome trebalo da prethodno dobije saglasnost od Crne Gore.
Kao prioritetan hidroenergetski projekat u Crnoj Gori, po mnogim procjenama je HE Koštanica, koja bi trebalo da bude građena u dolini Morače, a da vodu dobije prevođenjem iz doline Tare.
U slivu rijeke Morače predviđena je gradnja većeg broja hidroelektrana, ali kao prioritetne su četiri: Andrijevo, Raslovići, Milunovići i Zlatica.

Hari Krisna
22-03-06, 18:02
Mineralne vode
Mineralne vode u Crnoj Gori nijesu dovoljno istražene. Do sada je utvrđeno postojanje ovih voda oko Igala, Ulcinja u slivu Komarnice, Lima i Ibra.
Pojave mineralnih voda u Igalu prate određenu pravu liniju, pravca sjeverozapad - jugoistok; najviše oko raskrsnice puteva od Igala prema Dubrovniku i duž produžetka puta u pravcu hotelskog kompleksa Njivice. Najveći izvor ispod magistralnog puta koristi se za potrebe Instituta "Dr Simo Milošević". Od ostalih izvora najveći je onaj pored hotela u Njivicama. Kao i u mineralnim vodama oko Ulcinja i u mineralnim vodama oko Ulcinja i mineralnim vodama ovog prostora prevladavaju joni hlorida i natrijuma.
Na prostoru ulcinjske regije, od uvale Orašac do Valdanosa, četiri su lokaliteta mineralnih voda: Orašac, Ženska plaža, Stari grad i Valdanos.
U kanjonu Komarnice, uzvodno 5,5, km od sastajališta Komarnice i Sinjca, postoji termalni izvor Ilidža. Temperatura vode vrela kreće se između 26 i 36 stepeni Celzijusa. U vodi je konstatovan sadržaj fluora 2,6 mg/l, silicijumdioksida 8,0 mg/(M. Burić, 1993). Ovo vrelo je danas ispod vještačke akumulacije HE Piva.
U dolini Lima i Ibra više je rejona mineralnih voda. Najpoznatiji su izvori u dolinama lijevih pritoka Lima - Lješnice i Šljepašnice. Oko Bijelog Polja registorvano je oko 25 izvora i bunara mineralne vode.
Podgorjem planine Lise (1509m) u dolinama lijevih pritoka Lima, više je mineralnih izvora. Najveću izdašnost imaju izvori u dolini Lješnice - Banje Selo i Čeoče i u dolini Šljepšnice - Donji Nadakusi (Kisjele vode).
Utvrđeno je postojanje mineralne vode i na prostoru Gradine i Stojanovića, oko Kralja i u izvorišnom dijelu sliva Trokutske rijeke.
Značajni izvori mineralnih voda su nedaleko od Rožaja, uz dolinu Begajskog potoka i uz rječicu Županicu. Na prostoru Đunerovića luka registrovan je protok mineralne vode prosječne izdašnosti oko 7000/24 sata.


Petina svjetske populacije nema pristup ispravnoj vodi za piće

- Pod pokroviteljstvom UN ova decenija( od 2005. do 2015) nazvana je ”Voda za život“, a tokom nje sve agencije Svetske organizacije pozvane su da ulože dodatne napore i daju pomoć za milione ljudi koji nemaju pristup zdravoj vodi i kvalitetnim sanitarnim uslovima.
- Saopštile da oko milijardu i sto milona ljudi nema pristup zdravoj vodi, a oko dva i po miliona nema obezbijeđene sanitarne uslove, što za posljedicu ima oko tri miliona smrtnih slučajeva godišnje.
- Ukupna količina vode na planeti procjenjuje se na oko 1.400 miliona kubnih kilometara, ali od toga je samo 2,5 odsto slatka voda.
- Zemlja je jedinstvena planeta u istraženom dijelu Univerzuma, budući da voda pokriva 70 odsto njene površine. Uprkos tome, činjenično stanje podsjeća na mornarevu izreku ”Voda svuda, a ni kapi za piće”, pošto je najveći deo vode na zemlji slan i neprečišćen.
- Problemi u pristupu ovom dobru javljaju se i zbog lošeg upravljanja i korupcije. Primjera radi, u mnogim zemljama u razvoju oko 40 odsto svježe vode se "gubi" zbog razlivanja iz kanala, oticanja iz vodovodnih cijevi i nelegalnih priključaka na vodovodnu mrežu.
- Osim demografskog rasta, koji stalno smanjuje raspoložive količine svježe vode, problem vodosnabdijevanja pogoršan i sve većim zagađivanjem vode, kao posljedice ljudskih aktivnosti i nebrige.
- Svake godine od bolesti vezanih za neispravnost vode - kao što su kolera, dijareja ili tifus - ili zbog njene nedostupnosti, umire osam miliona ljudi, od kojih najviše djece. Osim toga, svakodnevni napori da se obezbijedi pitka voda, zbog koje nekad treba prepješačati više kilometara, onemogućavaju veliki broj djece u zemljama u razvoju da se posvete obrazovanju, a žena da se uključe u ekonomski razvoj.
- UN ukazuju prije svega na "krizu upravljanja" na ovom sektoru, koja se manifestuje osim kroz korupciju i kroz neorganizovanost i manjak stručnosti: procjenjuju se da bi za ostvarenje milenijumskog cilja, na održavanju vodovodne mreže trebalo da svakodnevno bude angažovano 260.000 ljudi više nego danas, a na održavanju kanalizacione mreže još 360.000 ljudi.
- Naša zemlja je 47 od 180 država, rangiranih po količini vodnih resursa u svijetu prema prošlogodišnjem izvještaju UN.

Pripremila: D.Šaković

Hari Krisna
22-03-06, 18:05
Rijeke je lakše zaštititi nego očistiti

Crna Gora je izuzetno bogata vodom i spadamo među 2-3 odsto teritorija na svijetu po vodenom bogatstvu. Problemi s pitkom vodom kod nas postoje u ljetnjim mjesecima na cijeloj teritoriji, a pogotovu na Primorju i riješiće se korišćenjem ogromnih zaliha vode iz basena Skadarskog jezera, Šaskog, iz Zbijen izdana na Tuškom polju, kazao je za Republiku, povodom Svjetskog dana voda – 22. marta, direktor Uprave za vode Zoran Janković i najavio početak izvoza sirove vode

-U ukupnoj strukturi vode na svijetu najveći procenat zauzimaju okeani i mora - preko 97 odsto, lednici nešto više od dva odsto, a pitke vode oko tri odsto. Usljed porasta potrošnje pitke vode Ujedinjene nacije su posebnu pažnju posvetile prečišćavanju, odnosno nezagađivanju voda – kazao je Janković.
Naš sagovornik je istakao da Crna Gora raspolaže velikom količinom vodnih resursa, pojašnjavajući da osim rijeke Cijevne, koja izvire u Albaniji, sve rijeke koje se formiraju na našoj teritoriji tu i otiču.
Prema njegovim riječima, bojazan da bi se prevelikom upotrebom voda mogla narušiti prirodna ravnoteža potire činjenica, da ukoliko bi se uzela maksimalna doza koja bi zadovoljila sve potrebe, oticaj voda iz Skadarskog jezera bi bio dva do tri odsto, što je zanemarljivo.
- Crna Gora ima veliko prirodno bogatstvo, ali ono samo po sebi ne znači da se može odmah eksploatisati. Da bi se u tome uspjelo neophodno je ulagati novac u obezbjeđivanje pitke vode, kao i vode za izvoz – precizirao je Janković.
Po njemu, posebnu pažnju treba posvetiti usklađivanju našeg velikog hidroenergetskog potencijala kako se ne bi narušila prirodna ravnoteža, precizirajući da crnogorski hidroenergetski potencijal nije mnogo iskorišćen.
- U slivu rijeke Morače se planira građenje kaskadnih elektrana, koristiće se riječni nanosi za eksploataciju šljunka i pijeska u Zeti i Morači gdje postoji prirodna regeneracija – istakao je on.
- U Crnoj Gori su urađena tri master plana zaštite voda, podijeljena u tri regiona: južni, središnji i sjeverni dio - pojasnio je Janković.
- Ide se polako i separatno se rješavaju pojedine tačke. Na primjer - zaštita rijeke Morače s izgradnjom uređaja za prečišćavanje voda u Podgorici, u Nikšiću se planira izgradnja uređaja za prečišćavanje otpadnih voda i pojedini sekundarni uređaji kao kolektor u bolnici Brezovik – objasnio je on.
Uprava za vode, kaže naš sagovornik, posebnu pažnju daje projektima zaštite voda, ''što predstavlja našu ostavštinu za budućnost''.
-Uopšteno gledajući imamo relativno čiste vode, ali to ne znači da ih ne treba štititi a to je jedan od prioriteta Vlade i Uprave voda – naglasio je Janković.
On je podsjetio da je vode veoma teško očistiti i kao primjer naveo Temzu. Prema njegovim riječima, tu rijeku je lakše bilo zaštititi nego očistiti da bi zaživio živi svijet u njoj. Zbog toga Crna Gora- upozorava Janković, na vrijeme mora zaštititi svoje rijeke i sve ostale vode.
Svetlana Kustudić
Uskoro sanacija plavnih područja
Uprava voda u narednom periodu posebnu pažnju posvetiće segmentu zaštite od voda. Naš sagovornik naglašava, da Crna Gora, ipak, ne spada u područja koja su u velikoj mjeri ugrožena s aspekta voda koje imaju rušilačku snagu. - Postoje područja koja plave i uskoro će se krenuti u njihovu sanaciju – najavio je direktor Uprave za vode. Janković je kazao da su najugroženija područja Donja Zeta-Cekliško polje- Lješki lug, Bjelopavlićka ravnica, Ulcinjsko i Vladimirsko polje, Grbaljsko-tivatsko polje, Mrčarevo polje, Sutorina, Barsko-Crmničko-Orahovsko polje, kao i Virpazarsko polje, kao i prostori koji pripadaju Crnomorskom slivu – Luča- Grnač- Plav-Brzojevica-Murino i u manjem dijelu Plašnica.
Novi zakon po evropskim standardima
Janković je kazao da je za kvalitetno upravljanje vodama prioritetno donošenje novog zakona o vodama, koji bi bio usklađen s propisima EU. - U toku je izrada prednacrta zakona o vodama, koji je urađen uz konsultacije s ekspertima iz Evrope. Usvajanjem novog zakona pridružili bi se evropskoj porodici voda i imali više prostora za donacije. Zato smo i napravili zakon o vodama, sastavljen iz četiri segmenta: upravljanje vodama, korišćenje voda, zaštita od voda i zaštita voda kojem se poklanja najveća pažnja – istakao je on.

Hari Krisna
23-03-06, 17:45
Ministar za zaštitu životne sredine i uređenje prostora Boro Vučinić u radnoj posjeti Baru
Master planovi za otpadne vode

Bar, 22.marta - Pitanje otpada jeste problem o kojem se u ovoj opštini dugo razgovaralo. Razgovor o brojnim temama, o urbanizmu kao kompleksnoj oblasti nije formalnog karaktera. Prostor koji imamo u Crnoj Gori je najveća vrijednost, uslov za efikasan rad lokalne uprave. Ovo je, večeras u Baru istakao ministar za zaštitu životne sredine Boro Vučinić nakon višesatnog razgovora sa predstavnicima lokalne uprave, javnih preduzeća i nevladinog sektora.
Predsjednica opštine Bar Anka Vojvodić izdvaja podatak da je lokalna uprava naslijedila hipoteku od preko 20 hiljada bespravno podignutih objekata, a samo 12 procenata teritorije opštine regulisano je detaljnim urbanističkim planovima. Generalni urbanistički plan urađen je prije dvadesetak godina pa je pristupljeno njegovoj reviziji koja bi trebalo da bude završena do kraja godine. U izradi je i 26 detaljnih urbanističkih planova od kojih se devet već realizuje, obavijestila je predsjednica Vojvodić.
Kad je riječ o saradnji Ministarstva i lokalne uprave, ministar Vučinić ističe dobru komunikaciju uz potvrdu da opština Bar nema prostorni plan. Prostorni plan područja posebne namjene Morskog dobra biće dokument koji će se zvanično usvajati na Skupštini Crne Gore. Nakon toga stvaraju se uslovi da se i djelovi prostora planski uređuju.
Vučinić kao jedno od ključnih pitanja tretira problem otpada i otpadnih voda. U dva već urađena master plana za sjever i jug Crne Gore, taj problem se ističe kao glavni zahvat. Današnji razgovor u Baru obuhvatio je čitav niz tema vezanih za funkcionisanje urbanizma. Sekretar Sekretarijata za uređenje i planiranje prostora Vido Dabanović kaže da se onamo gdje je opština vlasnik zemljišta ono kvalitetno uređuje i mnogo je lakše donijeti DUP nego tamo gdje se prepliću privatni interesi.
J.Ljubenko-Matunović
PS.
Sljedece godine cemo provjeriti dokle je dogurao ovj plan i da li ce biti neki novi ;)

Zvek_Zivi
06-04-06, 09:52
Vode Crne Gopre
Bistri izvori – nemjerljivo blago



Ekologija - Svjetska statistika bi svrstala ovaj prostor među vodom najbogatija područja na svijetu. Vodosnabdijevanje u Crnoj Gori je u 90 odsto slučajeva zasnovano na korišćenju resursa podzemnih voda. To bi se moglo nazvati privilegijom, koju treba racionalno iskoristiti

U prosjeku, vode bi možda bilo dovoljno da pokrije sve potrebe; međutim, ona kao da teži da se nađe u pogrešno vrijeme, na pogrešnom mjestu, sa pogrešnim kvalitetom, primijećeno je na Svjetskom samitu o vodama u Maderplati.
Vrletni crnogorski masivi, sazdani od krečnjaka i dolomita, predstavljaju vijenac netaknute prirode, sposoban da duž ivica rječnih kanjona, po obodima karstnih polja, raznih uvala i depresija, podari ljudima blagodet bistrih izvorskih voda. Njihov kvalitet, za koji neko reče da je "izdajnik zemljine utrobe" (dok teče kroz podzemlje voda prikuplja informacije o sredinama kroz koje prolazi), nedvosmisleno ukazuje na očuvanost životne sredine. On je potvrda da je ogroman dio prostora koji zauzima Crna Gora, ipak sačuvan od pošasti koju je donijela era industrijalizacije.
Vrijeme dok teški kišni oblaci mjesecima potpuno prekrivaju zemlju i kad se kiša, poput vodene zavjese sliva niz naše prozore, u hidrologiji nazivamo hidrološkim maksimumom. Sa druge strane, period ljetnjih suša, kada kiše nema niotkuda, nazivamo hidrološkim minimumom. Koristeći se jednostavnom aritmetikom, srednje količine voda koje se na sveukupnom broju izvora pojavljuju u Crnoj Gori, izračunate su u iznosu od oko 600 m3/sek.
Svjetska statistika bi, srazmjerno njegovoj površini, svrstala ovaj prostor među vodom najbogatija područja na svijetu.
Zahvaljujući bogatim rezervoarima kvalitetne vode skrivenim negdje u dubinama karstnih masiva, kao i vodama čija je geneza vezana za pjeskove i šljunkove kvartarnih naslaga, vodosnabdijevanje u Crnoj Gori je u 90 odsto slučajeva zasnovano na korišćenju resursa podzemnih voda. Upoređujući se sa drugim zemljama u svijetu, gdje se uglavnom prečišćene trome ravničarske rijeke i površinske jezerske akumulacije naprosto uguravaju u vodovodne sisteme, naš izvor vodosnabdijevanja bi se čak možda mogao nazvati i privilegijom.
Onih preostalih 10 odsto, koji ne pripadaju slučajevima korišćenja podzemnih voda, rezervisane su za Herceg-Novi koji dijelom vodu dobija preko Plata, odnosno iz Bilećkog jezera, i Pljevlja koja povremeno koriste vode Otilovićke akumulacije. Sva ostala naselja koriste isključivo prirodni podzemni vodni resurs.
Ponekad ljeti, u vrijeme kada turistički talas dosegne zenit, vodosnabdijevanje u pojedinim primorskim opštinama dobije atribute elementarne nepogode, sa povremeno upaljenom signalnom lampicom koja najavljuje katastrofu. I tako godinama... Osvrnućemo se samo na prirodne uslove koji su ograničavajući faktori u rješavanju ovog, po mnogima, gorućeg problema naše turističke regije. Među najvažnijim su zaslanjivanje priobalnih izvora, kao posledica složenih hidrodinamičkih odnosa koji vladaju u primorskim karstnim zonama, i fizička udaljenost izdašnih vrela, koji bi mogli nadomjestiti vodni deficit.
Prateći analogiju ustanovljenu na Svjetskom samitu o vodama u Maderplati, zaključujemo da je i u Crnoj Gori godišnji prosjek ukupne izdašnosti više nego dovoljan da pokrije potrebu, ali svojstvo ili pak težnja vode da se nađe u pogrešno vrijeme i na pogrešnom mjestu, sa pogrešnim kvalitetom je i ovdje i te kako prisutna.
Ali kako to i čovjek često sam namjesti, pa tik uz siromašna, kartonska naselja ugnijezdi velike, superluksuzine i mondenske kvartove, tako i priroda ponekad zna da ukomponuju slične suprotnosti. Samo tunel Sozina razdvaja žedno crnogorsko primorje od vodom prebogate Zetske ravnice i Skadarskog basena. U supermoćnim šljunkovito–pjeskovitim nanosima ispod Tuškog polja nalaze se rezerve kvalitetne vode koje bez prečišćavanja i bez značajnijeg opterećenja mogu dati u sušnom periodu godine i do 3,5 m3/sek. Iako projektovana kao potencijalno–alternativna, za rješavanje vodosnabdijevanja Crnogorskog primorja, ova izdan mogla bi u skorije vrijeme da u drugi plan potisne i do sada favorizovana izvorišta Karuč, Biševinu, Bolje sestre, Raduš itd.
Kao što je navedeno, eksploatacione količine vode u vodovodnim sistemima naselja u Crnoj Gori iznose oko 5 m3/sek, 4 m3/sek se odnose na vode iz karstnih izvorišta čiji je kvalitet već mnogo puta do sada provjeren i potvrđen. Ove vode, po svom kvalitetu, a po parametrima koje diktira u svjetskim razmjerama rastući biznis flaširanja voda, pripadaju grupi evijanskog tipa (po poznatoj vodi Evian) a koja slovi za jednu od najkvalitetnijih, ili bar najprodavanijih u svijetu. Imajući u vidu kvalitet svjetski priznatih voda, polako shvatamo da su naša izvorišta poput Vidrovanskih vrela kod Nikšića, podgoričke Mareze, Uganjskih vrela kod Cetinja, Krnovskih vrela u dolini Bijele, Ropušice u dolini Plašnice, Alipašinih izvora kod Gusinja, Bukovičkih vrela kod Trebaljeva, kao uostalom i mnoga druga, bogatstvo Crne Gore za respekt. Na nama je da ga iskoristimo i valorizujemo na pravi način. To ćemo moći da uradimo ako slijedeći EU direktive iz te oblasti, uz hidrogeološka istraživanja i zaštitu, konačno otpočnemo sa racionalnim korišćenjem ovog resursa.

Rasipanje

Za početak, dovoljno bi bilo da postanemo svjesni da je kvalitet naših voda u rangu kvaliteta najpoznatijih svjetskih brendova, i da 1,5 l takve vode u prodavnici plaćamo oko jedan euro. Sami procijenimo kolika vrijednost protiče kroz slavine naših česmi. Posebno ovo moramo imati u vidu kada vodu, to veliko prirodno bogatstvo Crne Gore, neracionalno i nemilice rasipamo.

U vodovodne sisteme uključeno tek 10 odsto izvora

Za vrijeme ljeta crnogorski izvori iznjedre oko 50 m3/sec, ali od toga je tek nekih 10 odsto uključeno u vodovodne sisteme. Nameće se zaključak da crnogorski vodni potencijal nije adekvatno valorizovan, a potvrda tome su i lako uočljivi problemi u vodosnabdijevanju većine naselja tokom ljetnjih mjeseci širom Crne Gore. No, različitosti i podijeljenosti, inače tako tipične za Crnu Goru, postoje čak i u ovom segmentu. Ali ovoga puta, što je inače rijetkost, tradicionalno favorizovani turistički jug znatno je zaostao za sjeverom zemlje.



Ogroman dijo Crnogorske populacije nema prestave koliko ima rijeka i recica u CG ,isto tako kolko ima jezera u CG ,a kamoli sto treba cinjet da se zastite od zagadjivanja ! Ja licno mislim da bi trebala Vlada CG da pone novcane i zatvorske kazne na maxsimum i jedino tako sprijecila orgijanje debilnoga naroda i institucija fabrika firmi itd itd !!!!

N-I-K-O
19-04-06, 21:59
Eeeee... Da ima drzave pa da sve ulozi u izvoz vode...
Egipat npr daje litar nafte za litar vode,zamislite kakav bi to posao bio!